Istorija Istorija skijanja u Srbiji Kopaonik - Skijanje 1959

Kopaonik - Skijanje 1959

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog presvlačenja, što znači da se džemperi i pantalone za skijanje skidaju, a džemperi i pantalone za spavanje oblače. Kreveti su od dasaka, madraci i jastuci od slame, ili možda morske trave; pokrivalo se nepojamno prašnjavim, neistresivim i teškim, surim, govorili smo "konjskim" ćebadima.

Kuvalo se, jelo, sedelo (na drvenim klupama) i provodilo (ludo) u trećoj, manjoj baraci, uz petrolejke, u toplom od velike bubnjare. Održavali smo vatru, spremali hranu (moš’ misliti kakvu), servirali i prali sudove u smenama. Uglavnom pasulj, kupus, čaj i salama. Do klozeta, poljskog, usamljenog, više za pingvine nego za ljude, išlo se uskom stazom između zidova od snega visokih do struka i gde-gde do grudi, kao Gradiska u završnoj sceni Amarkorda.

Cipele su mi bile ganc nove specijalne gojzerice sa debelim nesavitljivim đonom u koji je bio urezan žleb. U njega je valjalo upasovati handakar vezove – nešto nalik na mišolovku od savitljive, federirajuće žice što je stalno spadalo. Pantalone jahaće, od debele čoje, uvučene u bele vunene čarape koketno presavijene preko gojzerica, da se slažu sa predebelom jaknom od bele valjane vune koju je mama odnekud ispovrtela specijalno za ovu priliku. I na kojoj su mi sve devojke zavidele. Zvali smo je (pogrešno) "džube" što je, kako sada vidim u Matičinom Rečniku, turcizam i znači zubun, a on je "duga gornja haljina bez rukava". Možda je jakna bila od prekrojenog džubeta-zubuna (ali otkud nama zubun?!), kao što su mi i kaputi sve do 1957. bili od "prevrnutih" predratnih maminih kaputa, a kostimi od "prevrnutih" tečinih odela.

Sunce je bleštalo svih sedam dana, toliko da su se mladići u podne skidali goli do pojasa i izležavali na klupama iznetim na sneg. I noću blistavi mesec i zvezde – guste, krupne ko šoljice za kafu i nepodnošljivo blizu, da se propneš na prste, ispružiš ruku i nabereš ih. Glasne i ciktave.

Priroda netaknuta, znači ne postoje žičare. Naš autoritativni instruktor skijanja plavooki Peđa, inače iz moje škole, pocrneo kao Otelo jer mi smo mu ko zna koja po redu tura početnika, dakle neznalica, šeprtlji, vezanih vreća, duduka i bezveznjakovića s dve leve noge, vodi nas kao guščiće kroz bela, ničim ukaljana bespuća. Svakog dana na drugu padinicu: da prvo odštampamo stazu, pa plužimo, pa okret u mestu... Posle je došao okret iz pluga, pa prestup, pa hristijanije; kosi smuk, spust i naposletku hitro vijuganje ono zečeće skakutanje i vrckanje u brišućem letu koje nikad nisam naučila, a kojim nas je Peđa načisto izluđivao, kao da mu one plave oči već nisu bile dovoljne.

Negde na kraju sveta, iza sedam gora i sedam mora, a verovatno na samo kilometar-dva, bio je planinarski dom "Olga Dedijer" za nas nedostižan i iz naših baraka posve nevidljiv. Tamo su, pričalo se, bubnjare grejale ne samo u restoranu (ćuj, restoran!) nego i u dvadesetokrevetnim spavaonicama!

Do Rudnice smo stigli uskotračnom prugom u vozu zvanom Ćira pa se predviđeni kamion koji bi nas izvezao na vrh nije pojavio, ispeli smo se pešice i bez roptanja, u koloni jedan po jedan, sa skijama i rancima i hranom (onim pasuljom i kupusom) na leđima, sve smejući se i pevajući dok su noge propadale u sneg do kolena. Što i nije strašno, strašno je kad nogu treba izvući... U povratku je kamion ipak došao, otvoren bez cirade. To je bilo uživanje, leteti brzinom od trideset kilometara na sat kroz četinare s debelim belim šubarama, ispod kao lonac plavog neba, zverati, i gledati, i zavirkivati i zgranjavati se na sve četiri strane sveta, očaravati se pejzažom, diviti se belini, obožavati vidike, ne morati buljiti preda se u isprćenu stazu – stope onih pred vama.

Skijaši nikad ne znaju kako će ih dočekati planina, ma koliko je dobro poznavali. I, ako dolaze prvi put, kakva će biti ta gora sa ćuvicima, čukama, grebenima, liticama, ambisima, slemenom, bilom, visoravnima, vrhovima...? Padinama! Kakve li su joj goleti i šume, potoci i jezera, jele, smrče, smreke, hrastovi, borovi...? Hoće li ih pozdraviti samo susnežica, jugovina, lapavica i čorba ili će biti sunca ili pak vejavice, mećave i salaukovine, da svih sedam dana ne mogu ni nos da promole, nego moraju povazdan igrati tabliće i preferans... Da li će sneg samo da promiče ili će pahulje da veju, veju, veju, dok sve ne zaveju...

Belina. Sneg i led. Večni sneg. Večna belina.

Da bi je dodirnuli ili samo okrznuli, da bi makar naslutili tu metafizičku dimenziju i to onostrano, posvećeni u tajnu raduju se cele godine što su bili i što će opet ići na skijanje, u planinu, u visinu, u lepotu...

Sve tegleći skupe štapove i još skuplje (dve) daske koje njima radost znače, marke elan, atomik, dinamik, rosinjol ili fišer... A sad još i karving ili ona zdepasta na kojoj valja izigravati letećeg đavola... Ko ume.

To je zapretana inicijalna iskra njihove sreće, a ne, kako misle, ono drndanje po ledu i hupsevima makar i sjajno urađenih staza od kojeg škljocaju kolena i ispadaju plombe.


             Autor: Mirjana Stefanović

             Izvor: nedeljnik VREME br.579 od 07.02.2002.

 


Srodne strane
ski1937
Početci skijanja u Srbiji

Prvo organizovano smučanje u Srbiji javlja se u zimsko-planinskoj sekciji Srpskog planinarskog društva 1922 godine, i organizaciji SOKO 1923 godine, a u...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

Milorad Miloevi Brevinac 300x200a
Brevinac i Kopaonik

*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Mislopolje, kod Raške, 28. avgust 1907. – Beograd, 16. mart 1983. Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog...

skimerenjevremena
Kopaonik 1981: Arbitar

    Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.     Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

scbeograd1946parada
Početci skijanja u Beogradu

Razvoj skijanja u Srbiji - Skijanje u Beogradu Iako danas deluje kao priča iz bajke, skijanje u Beogradu pre nekoliko decenija bila...

Zanimljivosti o Beogradu Instagram photos and videos 1a
Zima u Beogardu pre 40 i više godina

Šargarepa, dugmići, stara metla, sneg i Sneško Belić je tu. Ovog omiljenog "ledenog čiku" imalo je svako dvorište makar jednom u toku...

wc2010 virtual02
Skijaški skokovi u Beogradu

Razvoj skijanja u Srbiji - Skijaški skokovi u Beogradu Beograd je od 1936. godine imao dve skakaonice: na Avali (20m) i u...

ski staza foto2a
20 godina skijanja na Košutnjaku

U Beogradu na ski stazi na Košutnjaku skija se više od 20. godina. Jubilarnih 20 godina skijanja u Beogradu je obeleženo 10....

Skijanje u Beogradu Kalemegdan 1946
Beograd - Istorija skijanja

Jeste li bili ove godine na kakvom lepom zimovanju? Uživanje u zimskim čarolijama (a tu najpre ubrajamo skijanje kao najpopularniji snežni sport)...

bg 20 001 decazimi3300x200
Beogradske priče: Sankanje u centru grada

Stari Beograđani pamte novogodišnji i zimski ambijent posle Drugog svetskog rata, kada je grad bio okovan snežnim pokrivačem. U zimsko doba pedesetih...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

fruskagora.jpg
Početci skijanja u Vojvodini

Obzirom da je tada snezna situacija na Fruskoj Gori bila nesto povoljnija nego danas, na njenim padinama koje su bile podobne za...

iriski venac1
Zimsko sportski klubovi u Vojvodini

*Zimsko sportski klubovi u Vojvodini do 1941. godine* Autor: *Milivoj Erdeljan  *Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000. Pri društvu “Fruška...

2018 05 11 162943 75PSSV 300x200
Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000

*Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000* Autor: *Nikola Štrbenk * Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000. Vojvodina nema mnogo terena pogodnih za...

gocskidom
Početci skijanja na Goču

    Planinski masiv Goča nalazi se južno od Kraljeva a njen zapadni deo nalazi se u kraljevačkoj opštini. Sa vrhovima preko 1000...

Vrnjacka Banja GocslikaO62851411 xxx
Planina Goč 1939.

 *Vrnjačka Banja nekad i sad*: tekst iz knjige koju je objavilo „Društvo prijatelja Vrnjačke Banje“ 1939. godine   *Planina Goč najlepše izletište Vrnjačke...

ilustrovana7511973
Na vrhu Zlatibora - Kad Ilija skuje smucke

Čajetina, marta 1973. Bio je, što se kaže sneg do kolena. Bilo ga je, zapravo i preko metra, a i preko dva,...

senozlatibor
Početci skijanja na Zlatiboru

    U periodu izmedu prvog i drugog svetskog rata Zlatibor postaje poznat i kao smucarski centar.     "Bez preterivanja moze se reci...

djt4 300x200
Prvi Srbin koji je ručno pravio skije i osvajao medalje

Milina u duši starca kad vidi mladež pod kapom kluba u njegovoj kući osnovanog kako zlatiborskim udolinama trči na skijama. Pa se...

brezovicastara1
Početci skijanja na Brezovici

Nekada, pre izgradnje modernog ski centra, ovde je postojala jedna žičara koja je davno demontirana. Ona je bila sa dva kabla a...

bzubistor4
Početci skijanja na Staroj Planini

Filmsko svedočenje o početcima skijanja na Staroj Planini. Јoš uvek ima živih svedoka razvoja skijanja u Knjaževcu. Danas se Ski klub Мidžor...

stara planina
Sećanje na 80-te na Staroj planinj

Zahvaljujuci entuzijastima iz Knjaževca, uglavnom nastavnicima i profesorima fizičkog vaspitanja, izgrađen je Planinarski dom na Babinom zubu. Beše to građevina upola manja od...

divcibare ski istorija 17
Početci skijanja na Divčibarama

Slike sa Divčibara i Debelog brda, kada su 60-ih godina prošlog veka počele prve organizovane obuke skijanja. Krušik je obezbeđivao prevoz, a...

go02
Ski skakaonice u Srbiji

U Srbiji je postojalo pet skijaških skakaonica. Četiri od njih davno ne postoji: Avala, Košutnjak-Beograd, Kopaonik, Popovica-Fruška Gora. Peta koja se nalazi...

jnaelan skije300x200
Kako su ELAN skije ušle u JNA

Prve skije za Jugoslovensku narodneu armiju - JNA su proizvedene u Drveno industrijskom poduzeću u Delnicama u Hrvatskoj, iako je slovenačka fabrika...

Bukovo Negotin Cacak skijanje 1939300x200
Bukovo, Negotin - tragom fotografije iz 1939.

Slučajno na internetu nađoh fotografiju iz 1939. godine na kojoj su skijaši. Na pozadini fotografije stoji da je iz januara 1939. snimljena u...

sokolske vezbe 640x389
Značaj smučanja za Sokolska društva u Jugoslaviji

Sokoli su u međuratnom periodu radili na širenju novih sportova. Među zimskim sportovima bilo je smučanje. Smučanje se pojavilo u Sokolima u...

smucanjens 196812 640x400
Smučarski centri u Jugoslaviji 1968.

Bivša država Jugoslavija je bila zemlja bogata planinama od kojih su mnoge bile veoma pogodne za smučanje. Ali te 1968. godine bilo...

pirot ski istorija 300
Prvi pirotski smučari

​Prvi pirotski smučari: Sveta Golubović, Čeda Pavlija, Boško Lula, Krsta Delimanac i Sava Paspaljan. O njihovim skijaškim avanturama pisao je Branimir Ilić...

pirotski kraj
Prve skije u okolini Pirota

"Korišćenje skija za sneg zabeležili smo u planinskim područjima, naročito u oblasti Visok (Dojkinci, Jelovica). Po sećanju kazivača, prve skije u ove...

Draza na skijama 300X200
Dražine skije predate unuku

Dobrivoje Gajić poklonio je Vojislavu Mihailoviću skije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini koje je on koristio u zimu 1943. godine Šabac, 31.01.2019...

Optinsko takmienje u traanju na skijama na Zlatiboru 1921 300x200
Posleratno užičko skijanje

Godine 1935, kao nedovršen, otvoren je na Kopaoniku planinarski dom, tu gde je danas Hotel “Olge Dedijer”. Udruženje studenata planinara Beogradskog univerziteta (osnovano...

ue 1938 300
Početci skijanja u Užicu

*Užički smučari, od prvih ski liftova do Ski Arta i Marije Trmčić* Posle neuspelih pokušaja tokom šezdesetih i sedamdesetih užičkih sporskih radnika, da...

abs Todor Jovi 1 600x400
Mauntinbording u Srbiji - početci

Da li ste znali da Srbija ima svetskog juniorskog šampiona u mauntinbordingu? A da se prvo svetsko mauntinbording prvenstvo održalo upravo u...

dinkuc2008 300x200
Srbija 2006 - San o zimovanju

Kopaonik je konačno razminiran. Ako ne računamo cene piva i ski-pasa. Legenda mitske planine Srećko zvani Kavurma, kandidat za Jetija poreklom iz...

kralj petar henrik angel 600x400
Kralja Petra i norvežanina Henrika Angela povezuje skijanje

Jedan norveški oficir, tamo krajem 19. veka, znatiželjom vođen, obreo se u Crnoj Gori i srpskog vladara načinio prvim skijašem u svom...

sb 1 3 600x400
Prvo snowboard takmičenje u Srbiji

Prvo takmičenje u snowboardu u Sebiji održano je 27. marta 1993. godine na stazi Karaman Grebenu na Kopaoniku. Na inicijativu i u...

ski akvareli 17 300x200
Prvi bord na Kopaoniku

Tragom diskusije na društvenim mrežama dolazimo do nekih saznanja ko je prvi doneo snowboard dasku na Kopaonik a ko prvi vozio... Počelo je...