Istorija Istorija skijanja u Srbiji Brevinac i Kopaonik

Brevinac i Kopaonik

Milorad Miloevi Brevinac 300x200a

Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)

Mislopolje, kod Raške, 28. avgust 1907. – Beograd, 16. mart 1983.

Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog koji je istraživao Kopaonika ali i ostale planine Srbije i Crne Gore.

Završio je Učiteljsku školu u Skoplju, a Studije etnologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju "Saobraćaj na selu u Srbiji" odbranio je na Univerzitetu u Ljubljani.
Bio je etnolog, antropogeograf, publicista, saradnik Srpske akademije nauka i umetnosti, fotograf, pasionirani skijaš.

Radio je kao učitelj u Rudnici, a još tridesetih godina prošlog veka, Brevinac je dovodio prve skijaše na Kopaonik. Bio određen i za člana nadzornog odbora (zajedno sa Vojinom Smodlakom) za gradnju planinarskog doma 1935. godine na Kopaoniku.


 

Dr. Milorad Milošević Brevinac je čovek koji je otvorio turistička vrata Kopaonika 1929. godine kada je, služivši vojni rok u Sloveniji upoznao čari skijanja i poželeo da sa nekolicinom entuzijasta iz Beograda organizuje prvi skijaški kurs na Kopaoniku.

Kuća na Kopaoniku Milorada Miloševića - Brevinca (1907-1983) je izgrađena 1958 god. Nalazi se pored staze Mašinac, preko puta istoimenog odmarališta. U kući, u spomen sobi izložena je njegova etno - zbirka sakupljena na prostorima Kopaonika, o kojoj se sada brine njegova ćerka Dragana.

Brevinčeva kuća, devedesetih...


Brevimčeva kuća, avgusta 2021.
Na zidu kuće prema stazi Mašinac se nalazi spomen ploča.

Prof. dr Dragana Milošević Brevinac, ćerka Miodraga Brevinca, je evocirala svoja sećanja na dolazak na Kopaonik 60-tih godina:
"Dok smo bili deca 60-ih godina XX veka nama je odlazak na Kopaonik izgledao ovako: Uveče uđemo u voz, putujemo celu noć nas 30-setak dece u zajedničkom vagonu (vođa puta i organizator je moj otac). Negde pred zoru stignemo u Rudnicu podno Kopaonika. Izlazimo iz voza polusanjivi, napolju minus, tovarimo stvari na konje a mi u koloni krećemo put planine prečicom. Dobijemo po parče pršute i hleb, a ponekad i parče čokolade i tako satima do prihvatnog centra na Glogu, gde popadamo od umora, legnemo po klupama i nakon odmora  nastavljamo dalje uz planinu do krajnjeg odredišta, doma Mašinac, gde se smeštamo i već sutradan smo na stazama Kopaonika".


Dr. Milorad Milošević - Brevinac je poznat po brojnim pisanim izdanjima o Kopaoniku, koje je ilustrovao sopstvenim fotografijama. Jedno od tih izdanja je knjiga "Beli Kopaonik", izdata 1968. godine. U njoj je Kopaonik kolažno prikazan kroz priče i piščeve impresije Kopaonikom.
Detaljnije...

Povodom stogodišnjice rođenje dr. Milorada Miloševića Brevinca, 2007. godine je objavljeno ponovljeno izdanje ove knjige u izdanju Centar za kulturu "Gradac", Raška.
  Detaljnije...

Dr Milorad Milošević Brevinac je voleo planinsko okruženje, ne samo Kopaonika. Bapisao je i planinarsko uputstvo na 32 strane: NAŠIM PLANINAMA


Planinarsko društvo Avala iz Beogeada, je povodom petogodišnjice  svoga postojanja (1950-1955) izdalo Zbornik "Ljudi i priroda u našim planinama".
Među brojnim člancima nalaze se i oni koje je napisao i pripremio Dr Milorad Milošević Brevinac:
- Planinarstvo i etnologija
- Turizam i planinarstvo
- Smučarstvo doprinosi unapređenju planinarstva
- Ispravke pogrešno ubeleženih geografskih naziva
- Venac valjevskih planina okićen je novim planinskim kućama
- Kroz iskušenje u sunčana nedra zavejane planine
- Bačke "planine"
- Oseća se potreba za drugim izdanjem "Knjige o planini"
- Lekari planinari u Boru.


U stručnom časopisu FIZIČKA KULTURA ostali su zabeleženi njegovi radovi na temu skijanja.

FIZIČKA KULTURA časopis za teoriju i praksu br. 9-10 iz 1954.

 - Miloš Milošević - Brevinac: Selo nema klubova, ali ima smučara
Detaljnije... na strani sajta- Publikacije, gde se može preuzeti i .PDF fajl sa tekstom članka... 

FIZIČKA KULTURA časopis za teoriju i praksu br. 5-6 iz 1953.

 - Miloš Milošević - Brevinac: Prilozi za poznavanja narodnig igara i sportova na selu (iz Srbije)
Detaljnije... na strani sajta- Publikacije


Brevinac je objavljivao i u stručnim časopisima. Na primer u stručnom časopisu Šumski list.

- U Šumarskom listu br 8-9 avgust-septembar1949, objavio je tekst: Od seoskih puteva do vododerina.
Preuzmite .PDF fajl sa ovim tekstom (strane 291-301):

- U Šumarskom listu iz avgusta 1952, objavio je tekst: Iz seljačkog pošumljavanja u Srbiji.
Preuzmite .PDF fajl sa ovim tekstom:


U časopisu „Raskovnik”, tada veoma cenjenom i dosta čitanom, 1970. je objavljen članak „Primer mladih Valjevaca” koji je napisao etnolog Milorad Milošević Brevinac.

Primer mladih valjevaca

Prošle godine u februaru mesecu u Valjevu je osnovan Klub mladih istraživača koji se sastoji iz više odseka, sa zadacima da se, pored školskog izučavanja pojedinih predmeta, već jednom započne „listati” i nedočitana knjiga prirode i društva. Da se povezuje teorija sa stvarnošću, sa životom prirode i ljudi. Krenulo se u bogatu riznicu, pravim vrelima na kojima će se usavršavati.
Valja istaknuti da se ne radi o nekom stručnom proučavanju, već o istraživanju i otkrivanju – o zadovoljavanju mladalačkih želja. U stvari da mladi otkrivaju sebi i drugima malo poznato i nepoznato. Na taj način blagovremeno će se stvarati potpuniji i sadržajniji lik budućeg obrazovanog čoveka i stručnjaka. Moglo bi se reći da su mladi Valjevci na pragu ka pravom putu koji vodi najsavršenijoj školi.
Takva istraživanja mogu da budu od koristi i po nauku. Radoznalost omladine nema granica. I kad se zna da se ovaj krug neprestano širi i da se stalno traga za novostima, onda se slobodno može tvrditi da će naučne ustanove imati svoj podmladak u ovim mladim istraživačima.
Prema uputstvima iz našeg Uredništva prošle godine u selu Vujinovači na planini Jablaniku našla se prvi put na etno-upoznavanju toga sela etnografska sekcija kluba. A u maju mesecu, isto prošle godine, pod vođstvom jednog poznavaoca prilika na selu iz našeg časopisa pristupilo se prvi put upoznavanju sela Donjeg Taora na planini Povlenu. U stvari, bio je to pristup ljudima i naselju. Više da se omladincima ukaže kako treba pridobijati ljude za taj osetljiv posao, zainteresovati meštane, probuditi ih da se i sami „zagreju” za svoju prošlost.
Taj prvi školski nastup, može se reći, prerastao je, isto prošle godine, po durmitorskim selima (Tepca, Nadgora, Palež i dr.) u ozbiljnije izučavanje. U tom rasnom i starinskom kraju, gde i planina i ljudi ulivaju pobude i volju za ovakav rad, oduševili su se omladinci i unekoliko priučili za izučavanje neproučenog svog zavičaja – Valjevske Podgorine.
Magnetofonski zapisi, guslarski, tužbalički, lirski, tako reći svakodnevno odjekuju ne samo po Valjevu, već i po obližnjim gradovima. Zabeležene i tonski uhvaćene narodne umotvorine orile su se i po selima. Pošto danas ima dosta omladinaca i omladinki koji su po završetku osnovnog školovanja ostali na selu, njih nije bilo teško zainteresovati za istraživanja i etno-proučavanja svojih sela.
27. marta ove godine u Valjevu je održan skup budućih izučavalaca Valjevskog kraja. Za prvo vreme nastojali smo da se pribiraju narodne umotvorine: poslovice, zagonetke, gatalice, bajke, priče, pesme,  životopisi znamenitijih ljudi na selu, starih ratnika i značajniji događaji i zapisi. Rečeno im je da će se to u granicama mogućnosti štampati u našem časopisu; a obećano im je da će se što šta prigodno, objavljivati i u valjevskom listu „Napred”. A pri Klubu će se pribirati zapisi saradnika sa sela, sređivati i, vremenom, izdavati u vidu zbornika, kad bude sredstava za to. No to i nije toliko presudno, koliko je važno da se zapisi sređuju i čuvaju.
Za mesec jul ove godine planom Kluba predviđeno je da se nastavi sa etno-izučavanjem Donjeg i Gornjeg Taora. U našem uredništvu se pripremaju uputstva za već ozbiljniji zahvat u pogledu izučavanja tih planinskih sela.
Tako ono što su zaboravili stariji, sada rade – mlađi.

(Raskovnik, 1970)  Milorad Milošević Brevinac
http://knjige.kolubara.info/sh/istrazivaci/tekst/2011/


Izdavač Zadružna knjiga iz Beograda je 1955. godine objavila, za to vreme veoma korisnu knjigu, POTROŠNJA I ŠTEDNJA DRVETA NA SELU čiji je autor Milorad Milošević Brevinc. Knjiga ima 112 strana.

Brevinac je i autor knjige "Proizvodnja i prodaja katrana u Studenici" koju je 1954. godine izdao Zavod za zaštitu prirode i naučno podučavanje Narodne Republike Srbije.


Opština Raška je 2007. obeležila 100 godina od rođenja Milorada Miloševića - Brevinca u okviru manifestacije "Raških duhovnih svečanosti". Tim povodom, kraljevačko glasilo "Ibarske novosti" od 24.08.2007. su zabiležile:
- Otvaranjem izložbe fotografija u spomen na Milorada Miloševića Brevinca, promocijom knjige "Beli Kopaonik" i prezentacijom dokumentarno - igranog filma "Brevinac" večeras se završavaju 14. Raške duhovne svečanosti, jedna od najznačajnijih manifestacija u zemlji, koja uspešno čuva kulturu i tradiciju raškog kraja i cele Srbije.

U okviru Raških duhovnih svečanosti otkrivena je i spomen bista Milorada Miloševića Brevinca na Kopaoniku, kome je u nejvećem delu i posvećena ova manifestacija te 2007. godine. Spomenik je postavljen ispred opštinske kuće Raška na Kopaniku. Na njemu piše: "Čovek ovoga kraja koji je otvorio turistička vrata Kopaonika".



Novembar 2018 - Povodom obeležavanja 35 godina od smrti Milorada Miloševića Brevinca u Galerija "Gradac" Raška / Галерија Центра за културу "Градац" Рашка u novembru je otvorena izložba koja je sadržala dva segmenta - umetnički i biografski.

Umetnički deo činile su slike nastale na koloniji održanoj u "Učinoj kući" (čitaj: Brevinčeva kuća) na Pajinom preslu, na Kopaoniku, kao i fotografije koje je 50-ih godina XX veka, zabeležio sam Brevinac.
Zastupljena su po dva dela umetnika - učesnika kolonije - Alekse Arsovića, Marije Nikolić, Zdravka Vučinića, Zorana Čalije, Marine Šrajber,  Vesne Marković, kao i triptih-fotografija Milana Nedeljkovića.

 Biografski deo izložbe, činile su lične stvari, deo biblioteke i etno zbirke iz legata Milorada Miloševića Brevinca, o kome se delom stara Centar za kulturu "Gradac", a delom njegova porodica, tačnije ćerka Dragana Milošević Brevinac.

Detalji sa izložbe 2018

Izložene fotografije Milorada Miloševića Brevinca sa motivima Kopaonika


 

Bio je poznat i kao fotograf. Svojim fotografijama je ilustrovao pre svega svoje knjige, ali njegove fotografije su se našle i u knizi:


LETOPIS SRPSKE FOTOGRAFIJE 1839 - 2008.
na strani 76
autora: Gorana Malić
Beograd : Fotogram, 2009. (240 str; 165 ilustr; 205 x 140 cm; ćirilica)

 

 


RTS je u okviru serijala "Trag" kuju uređuje Milomir Jasnić postoje sledeće emisije gde se pominje Brevinac:

- Trag: Na motriljama Golije, 2008
Naš poznati istraživač i prirodnjak Milorad Milošević Brevinac je, još tridesetih godina prošlog veka, dovodeći prve skijaše na Kopaonik, zapisao da postoji još lepše i izdašnije a netaknuto prirodno blago, na Goliji.
   Media files trag - 2409.flv (54.2 MB)

- Trag: Semeteš, carsko oko, 2011
Nisu se, do sada, obistinila predviđanja našeg naučnika i hroničara Milorada Miloševića Brevinca da će potkopaonički pristranci oko Semeteša, njegovo jezero sa plovećim ostrvima i okolina, biti veliki turistički mamac.
   Media files Trag 030811.flv (60.5 MB)


Brevinac - kadar iz emisije RTS-a sa fotografije koja se nalazi i kući na Kopaoniku.



Za Milorada Miloševića Brevinca našlo se mesta među fotografima Valjevskog kraja - prilog za biografski leksikon fotografa Valjevskog kraja:

Dušan Mihajlović i dr. Milorad Milošević Brevinac, durmitor 1969

MILORAD MILOŠEVIĆ – BREVINAC
(Mislopolje, kod Raške, 28. avgust 1907 – Beograd, 16. mart 1983.)

Etnolog. Često je boravio u Valjevskom kraju, naročito u predelima Valjevskih planina, i objavio mnogobrojne članke o osobitostima i zanimljivostima ove oblasti. Ti njegovi radovi, objavljivani u novinama, časopisima i drugim publikacijama, najčešće su ilustrovani fotografijama koje je on snimao. Bio je stručni saradnik Kluba istraživača „Vladimir Mandić Manda” u prvim godinama postojanja te organizacije (od 1969).

LIT.: Biografski leksikon Valjevskog kraja, knj. 3 sv. 12, Valjevo 2007, 82-83.

               Izvor: revija.kolubara.info


Milorad Milošević Brevinc je bio i etnograf. To dokazuje njegova knjiga KUKAVICE NA KAMENIM NADGROBNIM SPOMENICIMA U STUDENICI, objavljena 1952. kao separat iz Glasnika Etnografskog instituta Srpske Akademije Nauka.

Prva strana knjige


 


 

 

Galerija slika

Srodne strane
ski1937
Početci skijanja u Srbiji

Prvo organizovano smučanje u Srbiji javlja se u zimsko-planinskoj sekciji Srpskog planinarskog društva 1922 godine, i organizaciji SOKO 1923 godine, a u...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

skimerenjevremena
Kopaonik 1981: Arbitar

    Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.     Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer
Kopaonik - Skijanje 1959

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog...

scbeograd1946parada
Početci skijanja u Beogradu

Razvoj skijanja u Srbiji - Skijanje u Beogradu Iako danas deluje kao priča iz bajke, skijanje u Beogradu pre nekoliko decenija bila...

Zanimljivosti o Beogradu Instagram photos and videos 1a
Zima u Beogardu pre 40 i više godina

Šargarepa, dugmići, stara metla, sneg i Sneško Belić je tu. Ovog omiljenog "ledenog čiku" imalo je svako dvorište makar jednom u toku...

wc2010 virtual02
Skijaški skokovi u Beogradu

Razvoj skijanja u Srbiji - Skijaški skokovi u Beogradu Beograd je od 1936. godine imao dve skakaonice: na Avali (20m) i u...

ski staza foto2a
20 godina skijanja na Košutnjaku

U Beogradu na ski stazi na Košutnjaku skija se više od 20. godina. Jubilarnih 20 godina skijanja u Beogradu je obeleženo 10....

Skijanje u Beogradu Kalemegdan 1946
Beograd - Istorija skijanja

Jeste li bili ove godine na kakvom lepom zimovanju? Uživanje u zimskim čarolijama (a tu najpre ubrajamo skijanje kao najpopularniji snežni sport)...

bg 20 001 decazimi3300x200
Beogradske priče: Sankanje u centru grada

Stari Beograđani pamte novogodišnji i zimski ambijent posle Drugog svetskog rata, kada je grad bio okovan snežnim pokrivačem. U zimsko doba pedesetih...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

fruskagora.jpg
Početci skijanja u Vojvodini

Obzirom da je tada snezna situacija na Fruskoj Gori bila nesto povoljnija nego danas, na njenim padinama koje su bile podobne za...

iriski venac1
Zimsko sportski klubovi u Vojvodini

*Zimsko sportski klubovi u Vojvodini do 1941. godine* Autor: *Milivoj Erdeljan  *Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000. Pri društvu “Fruška...

2018 05 11 162943 75PSSV 300x200
Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000

*Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000* Autor: *Nikola Štrbenk * Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000. Vojvodina nema mnogo terena pogodnih za...

gocskidom
Početci skijanja na Goču

    Planinski masiv Goča nalazi se južno od Kraljeva a njen zapadni deo nalazi se u kraljevačkoj opštini. Sa vrhovima preko 1000...

Vrnjacka Banja GocslikaO62851411 xxx
Planina Goč 1939.

 *Vrnjačka Banja nekad i sad*: tekst iz knjige koju je objavilo „Društvo prijatelja Vrnjačke Banje“ 1939. godine   *Planina Goč najlepše izletište Vrnjačke...

ilustrovana7511973
Na vrhu Zlatibora - Kad Ilija skuje smucke

Čajetina, marta 1973. Bio je, što se kaže sneg do kolena. Bilo ga je, zapravo i preko metra, a i preko dva,...

senozlatibor
Početci skijanja na Zlatiboru

    U periodu izmedu prvog i drugog svetskog rata Zlatibor postaje poznat i kao smucarski centar.     "Bez preterivanja moze se reci...

djt4 300x200
Prvi Srbin koji je ručno pravio skije i osvajao medalje

Milina u duši starca kad vidi mladež pod kapom kluba u njegovoj kući osnovanog kako zlatiborskim udolinama trči na skijama. Pa se...

brezovicastara1
Početci skijanja na Brezovici

Nekada, pre izgradnje modernog ski centra, ovde je postojala jedna žičara koja je davno demontirana. Ona je bila sa dva kabla a...

bzubistor4
Početci skijanja na Staroj Planini

Filmsko svedočenje o početcima skijanja na Staroj Planini. Јoš uvek ima živih svedoka razvoja skijanja u Knjaževcu. Danas se Ski klub Мidžor...

stara planina
Sećanje na 80-te na Staroj planinj

Zahvaljujuci entuzijastima iz Knjaževca, uglavnom nastavnicima i profesorima fizičkog vaspitanja, izgrađen je Planinarski dom na Babinom zubu. Beše to građevina upola manja od...

divcibare ski istorija 17
Početci skijanja na Divčibarama

Slike sa Divčibara i Debelog brda, kada su 60-ih godina prošlog veka počele prve organizovane obuke skijanja. Krušik je obezbeđivao prevoz, a...

go02
Ski skakaonice u Srbiji

U Srbiji je postojalo pet skijaških skakaonica. Četiri od njih davno ne postoji: Avala, Košutnjak-Beograd, Kopaonik, Popovica-Fruška Gora. Peta koja se nalazi...

jnaelan skije300x200
Kako su ELAN skije ušle u JNA

Prve skije za Jugoslovensku narodneu armiju - JNA su proizvedene u Drveno industrijskom poduzeću u Delnicama u Hrvatskoj, iako je slovenačka fabrika...

Bukovo Negotin Cacak skijanje 1939300x200
Bukovo, Negotin - tragom fotografije iz 1939.

Slučajno na internetu nađoh fotografiju iz 1939. godine na kojoj su skijaši. Na pozadini fotografije stoji da je iz januara 1939. snimljena u...

sokolske vezbe 640x389
Značaj smučanja za Sokolska društva u Jugoslaviji

Sokoli su u međuratnom periodu radili na širenju novih sportova. Među zimskim sportovima bilo je smučanje. Smučanje se pojavilo u Sokolima u...

smucanjens 196812 640x400
Smučarski centri u Jugoslaviji 1968.

Bivša država Jugoslavija je bila zemlja bogata planinama od kojih su mnoge bile veoma pogodne za smučanje. Ali te 1968. godine bilo...

pirot ski istorija 300
Prvi pirotski smučari

​Prvi pirotski smučari: Sveta Golubović, Čeda Pavlija, Boško Lula, Krsta Delimanac i Sava Paspaljan. O njihovim skijaškim avanturama pisao je Branimir Ilić...

pirotski kraj
Prve skije u okolini Pirota

"Korišćenje skija za sneg zabeležili smo u planinskim područjima, naročito u oblasti Visok (Dojkinci, Jelovica). Po sećanju kazivača, prve skije u ove...

Draza na skijama 300X200
Dražine skije predate unuku

Dobrivoje Gajić poklonio je Vojislavu Mihailoviću skije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini koje je on koristio u zimu 1943. godine Šabac, 31.01.2019...

Optinsko takmienje u traanju na skijama na Zlatiboru 1921 300x200
Posleratno užičko skijanje

Godine 1935, kao nedovršen, otvoren je na Kopaoniku planinarski dom, tu gde je danas Hotel “Olge Dedijer”. Udruženje studenata planinara Beogradskog univerziteta (osnovano...

ue 1938 300
Početci skijanja u Užicu

*Užički smučari, od prvih ski liftova do Ski Arta i Marije Trmčić* Posle neuspelih pokušaja tokom šezdesetih i sedamdesetih užičkih sporskih radnika, da...

abs Todor Jovi 1 600x400
Mauntinbording u Srbiji - početci

Da li ste znali da Srbija ima svetskog juniorskog šampiona u mauntinbordingu? A da se prvo svetsko mauntinbording prvenstvo održalo upravo u...

dinkuc2008 300x200
Srbija 2006 - San o zimovanju

Kopaonik je konačno razminiran. Ako ne računamo cene piva i ski-pasa. Legenda mitske planine Srećko zvani Kavurma, kandidat za Jetija poreklom iz...

kralj petar henrik angel 600x400
Kralja Petra i norvežanina Henrika Angela povezuje skijanje

Jedan norveški oficir, tamo krajem 19. veka, znatiželjom vođen, obreo se u Crnoj Gori i srpskog vladara načinio prvim skijašem u svom...

sb 1 3 600x400
Prvo snowboard takmičenje u Srbiji

Prvo takmičenje u snowboardu u Sebiji održano je 27. marta 1993. godine na stazi Karaman Grebenu na Kopaoniku. Na inicijativu i u...

ski akvareli 17 300x200
Prvi bord na Kopaoniku

Tragom diskusije na društvenim mrežama dolazimo do nekih saznanja ko je prvi doneo snowboard dasku na Kopaonik a ko prvi vozio... Počelo je...