Istorija Istorija skijanja u Srbiji Kopaonik 1981: Arbitar

Kopaonik 1981: Arbitar

skimerenjevremena

    Sećanje Voje Antonića na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.
    Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše precizniji uređaj za merenje vremena za potrebe Balkanskog prvenstva u alpskim i nordijskim disciplinama, pošto su se rezultati sa tog takmičenja sabirali za međunarodni poredak smučara. Pre toga se vreme merilo štopericom.

     Napravio je mali racunar Arbitar, koji se nalazio u tašni, a imao je ugrađenu bateriju, LCD pokazivač, tastaturu i štampač. Arbitar je po konceptu bio prethodnik današnjih laptop racunara. Kasnije je napravljeno ukupno pet verzija Arbitra.


    1981: ARBITAR

    Zima 19981/82. dočekana je među našim smučarima sa velikim nestrpljenjem. U martu mesecu na Kopaoniku je održan balkanski šampionat u alpskim i nordijskim disciplinama. Sjatila su se najveća imena smučarkog sveta iz nekoliko zemalja, a FIS je poslao svoje delegate jer su rezultati sa šampionata ulazili u zbir bodova za međunarodno rangranje takmičara.

    Ja sam od Smučarskog Saveza Srbije, koji je bio organizator šampionata, dobio zadatak da za tu priliku razvijem i sagradim uređaje za merenje vremena i obradu podataka. Mi smo te uređaje zvali "štoperice", ali to su bili pravi mali kompjuteri, ugrađeni u "samsonite" tašne, sa akumulatorskim napajanjem, štampačem, LCD pokazivačem i tastaturom. Napravljeni su samo deset godina posle svetske promocije prvog mikroprocesora, ali bi uz puno dobre volje možda mogli da se proglase za preteče današnjih notebook računara.

    U prvoj seriji, napravio sam tri uređaja. Nosili naziv "Arbitar", i u sledećoj deceniji napravio sam još četiri modela (poslednji se, dakle, zvao "Arbitar 5"). Za divno čudo, bili su vrlo uspešni; najstarijem od njih već je skoro dvadeset godina, a uglavnom svi o kojima imam informacije još uvek su u pogonu, mada su to terenski uređaji koji rade u teškim uslovima.

    Pošto sam bio totalni diletant za smučanje (kao što sam i sad), pre započetog posla morao sam da provedem dosta vremena na takmičenjima, kako bih se upoznao sa pravilima i zahtevima koje uređaji moraju da ispune. Veliku pomoć imao sam od Nikole Varde, beogradskog časovničara, koji je i sam bio pasionirani smučar. Svaki vikend provodili smo na Kopaoniku ili Brezovici, gde sam bio svedok mnogih zanimljivih scena.

    Evo kako je tada izgledalo jedno tipično takmičenje u slalomu: takmičar je kretao sa starta, a sudija pored njega imao je zadatak da, kad pusti smučara, mahne jaknom koju je držao u ruci. Ta jakna imala je istu funkciju kao zastavice kojima komuniciraju mornari na brodovima: bila je signal meriocima vremena na cilju da pokrenu svoje ručne štoperice. Međutim, pošto nije postojala optička vidljivost između starta i cilja, na sredinu staze postavljen je jedan "repetitor", zapravo čovek koji je, kad je video signal sudije na startu, isto tako mahnuo jaknom sudijama na cilju.

    Mislite da su vremenska kašnjenja, koja je ovakav algoritam neizbežno unosio, bila značajna? Ne bih se složio, jer su te greške bile sitne u odnosu na one koje su nastajale zbog toga što je (kao i na velikim svetskim takmičenjima) sledeći takmičar puštan na stazu pre nego što je prethodni stigao na cilj, pa su se na stazi nalazili i po troje odjednom. Tu su neki od njih padali i odustajali, neki su prestizali svoje prethodnike i sve je to imalo za posledicu takav galimatijas da na kraju više niko nije znao koji sudija kom takmičaru meri vreme.

    Evo jedne od uobičajenih scena: pošto su u nedoumici koje vreme da mu "dodele", sudije pitaju takmičara koliko puta je pao. On odgovara: "Jednom", a ostali takmičari, koji su okupljeni okolo, u horu dobacuju: "Ama kakvi jednom, vidi kakav je beo, piši mu tri minuta".

    Moj utisak je bio da je najugledniji takmičar uvek na neki volšeban način dobijao najbolje vreme, što je valjda i bilo u redu, jer je u sportskoj emisiji na televiziji istoga dana trebalo objaviti ime pobednika. Pitanje je jedino gde je tu bio motiv potencijalnim mladim talentima da se trude, jer su dolazili na takmičenje na kome se pobednik unapred znao (da li vam je to već odnekud poznato?)

    Bez najmanjeg preterivanja možemo da kažemo da je mikoprocesor, kao čarobnim štapom, jednim potezom uveo savršen red u organizaciju ovakvih takmičenja. Automatsko startovanje elektronskog mernog uređaja (žičanom vezom između starta i cilja, jer je tako propisao FIS), optička kapija na cilju, automatsko pravljenje redosleda za drugu vožnju i bilten takmičenja koji se nije dobijao četiri sata posle takmičenja nego odmah - sve to je odjednom donelo ugled i poverenje u kompletan sudijski kadar. Pošto je moje zaduženje još mnogo godina bilo da rukujem ovim uređajima (uz luksuzan hotelski smeštaj, dnevnice i prevoz specijalnim guseničarima za sneg ili ski-skuterima), ja sam ostao jedini sudija koji je teoretski mogao da manipuliše rezultatima. Srećom, svi učesnici su znali da sam nezainteresovan za skijanje, pa niko nije sumnjao u redosled na tabeli.

    Da li sam ovo nekad zloupotrebio? Zapravo jesam, jednom. Na nekom takmičenju (srećom, radilo se o takmičenju od lokalnog interesa, bio je to neki školski šampionat), vreme se naglo pokvarilo. To inače nije nikakva retkost na planini, jednostavno vas obavije magla ili počne da duva jak vetar, i od snega koji pada ne vidite ni na nekoliko metara ispred sebe. Moj pomoćnik, koji je u ruci držao ručnu radio stanicu, hteo je da je spase od snega i stavio je stanicu ispod poluotvorenog poklopca tašne u kojoj se nalazila štoperica. U panici zbog naglog pogoršanja vremena, zakačio je sigurnosni prekidač kojim je "tvrdo" isključio celu štopericu, tako da je bez napajanja ostao i CMOS RAM.

    Tako su bili nepovretno izgubljeni svi podaci iz memorije. Odmah sam zažalio što sam uopšte ugradio ovaj prekidač, tim pre što je on i inače bio nepotreban.

    Uradili smo jedino što smo mogli. S neugodnim nestrpljenjem dočekali smo da poslednji takmičar prođe kroz optičku kapiju cilja, a onda smo se zaključali u sobu pod izgovorom da se štampač napunio snegom, i da moramo da ga osušimo kako bismo odštampali rezultate. Onda smo uzeli stare biltene takmičenja, tražili imena naših takmičara sa startne liste i gledali koliko je koji od njih ranije bio uspešan. Na osnovu toga uneli smo celu tabelu ručno, naravno u našoj režiji. Niko nije ništa primetio, a ja zbog nečiste savesti toga dana više nisam izlazio iz sobe. Očigledno, ima dana koje je bolje provesti u krevetu, pokriven do nosa.

    Sledećeg dana, u nedelju, vreme je bilo još gore. Na programu smo imali takmičenje predškolske dece (takozvana kategorija Cicibani), a posle ručka vojno takmičenje. Sa iskrenim divljenjem gledao sam decu, starosti tri godine, kako se hrabro spuštaju niz padinu koja se zove Duboka, po vejavici i tako jakom vetru da su neki od njih naprosto bili oduvani sa staze. Niko od njih nije negodovao, nego su se svi okupili iza linije cilja da bi bodrili svoje klupske drugare. Ali zato je naša hrabra vojska otkazala takmičenje za neki lepši dan - taman posla da se neko, ne daj Bože, prehladi.

    Neki prijatelji pokušavali su da iskoriste moje prisustvo u skijaškom centru da bi me naučili da se bar spustim skijama niz padinu (po mogućstvu čitav), ali nikad nisu uspeli u tome. Primenjivali su razne metode ubeđivanja, iznosili su gomilu argumenata kojima je trebalo da me ubede da pokušam, ali nikad nisu bili spremni da prihvate moj jedini argument - da sam posao oko razvoja, usavršavanja i primene ovih uređaja doživeo kao svoj sport, daleko lepši i uzbudljiviji od njihovog.

 




     Autor teksta Voja Antonić , poznat kao autor prvog YU računara "Galaksija" sada novinar časopisa "PC Press"
     Tekst preuzet sa Vojine prezentacije "PARALAKSA" - jedinog domaćeg sajta koji je skeptično intoniran.


Srodne strane
ski1937
Početci skijanja u Srbiji

Prvo organizovano smučanje u Srbiji javlja se u zimsko-planinskoj sekciji Srpskog planinarskog društva 1922 godine, i organizaciji SOKO 1923 godine, a u...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

Milorad Miloevi Brevinac 300x200a
Brevinac i Kopaonik

*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Mislopolje, kod Raške, 28. avgust 1907. – Beograd, 16. mart 1983. Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer
Kopaonik - Skijanje 1959

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog...

scbeograd1946parada
Početci skijanja u Beogradu

Razvoj skijanja u Srbiji - Skijanje u Beogradu Iako danas deluje kao priča iz bajke, skijanje u Beogradu pre nekoliko decenija bila...

Zanimljivosti o Beogradu Instagram photos and videos 1a
Zima u Beogardu pre 40 i više godina

Šargarepa, dugmići, stara metla, sneg i Sneško Belić je tu. Ovog omiljenog "ledenog čiku" imalo je svako dvorište makar jednom u toku...

wc2010 virtual02
Skijaški skokovi u Beogradu

Razvoj skijanja u Srbiji - Skijaški skokovi u Beogradu Beograd je od 1936. godine imao dve skakaonice: na Avali (20m) i u...

ski staza foto2a
20 godina skijanja na Košutnjaku

U Beogradu na ski stazi na Košutnjaku skija se više od 20. godina. Jubilarnih 20 godina skijanja u Beogradu je obeleženo 10....

Skijanje u Beogradu Kalemegdan 1946
Beograd - Istorija skijanja

Jeste li bili ove godine na kakvom lepom zimovanju? Uživanje u zimskim čarolijama (a tu najpre ubrajamo skijanje kao najpopularniji snežni sport)...

bg 20 001 decazimi3300x200
Beogradske priče: Sankanje u centru grada

Stari Beograđani pamte novogodišnji i zimski ambijent posle Drugog svetskog rata, kada je grad bio okovan snežnim pokrivačem. U zimsko doba pedesetih...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

fruskagora.jpg
Početci skijanja u Vojvodini

Obzirom da je tada snezna situacija na Fruskoj Gori bila nesto povoljnija nego danas, na njenim padinama koje su bile podobne za...

iriski venac1
Zimsko sportski klubovi u Vojvodini

*Zimsko sportski klubovi u Vojvodini do 1941. godine* Autor: *Milivoj Erdeljan  *Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000. Pri društvu “Fruška...

2018 05 11 162943 75PSSV 300x200
Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000

*Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000* Autor: *Nikola Štrbenk * Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000. Vojvodina nema mnogo terena pogodnih za...

gocskidom
Početci skijanja na Goču

    Planinski masiv Goča nalazi se južno od Kraljeva a njen zapadni deo nalazi se u kraljevačkoj opštini. Sa vrhovima preko 1000...

Vrnjacka Banja GocslikaO62851411 xxx
Planina Goč 1939.

 *Vrnjačka Banja nekad i sad*: tekst iz knjige koju je objavilo „Društvo prijatelja Vrnjačke Banje“ 1939. godine   *Planina Goč najlepše izletište Vrnjačke...

ilustrovana7511973
Na vrhu Zlatibora - Kad Ilija skuje smucke

Čajetina, marta 1973. Bio je, što se kaže sneg do kolena. Bilo ga je, zapravo i preko metra, a i preko dva,...

senozlatibor
Početci skijanja na Zlatiboru

    U periodu izmedu prvog i drugog svetskog rata Zlatibor postaje poznat i kao smucarski centar.     "Bez preterivanja moze se reci...

djt4 300x200
Prvi Srbin koji je ručno pravio skije i osvajao medalje

Milina u duši starca kad vidi mladež pod kapom kluba u njegovoj kući osnovanog kako zlatiborskim udolinama trči na skijama. Pa se...

brezovicastara1
Početci skijanja na Brezovici

Nekada, pre izgradnje modernog ski centra, ovde je postojala jedna žičara koja je davno demontirana. Ona je bila sa dva kabla a...

bzubistor4
Početci skijanja na Staroj Planini

Filmsko svedočenje o početcima skijanja na Staroj Planini. Јoš uvek ima živih svedoka razvoja skijanja u Knjaževcu. Danas se Ski klub Мidžor...

stara planina
Sećanje na 80-te na Staroj planinj

Zahvaljujuci entuzijastima iz Knjaževca, uglavnom nastavnicima i profesorima fizičkog vaspitanja, izgrađen je Planinarski dom na Babinom zubu. Beše to građevina upola manja od...

divcibare ski istorija 17
Početci skijanja na Divčibarama

Slike sa Divčibara i Debelog brda, kada su 60-ih godina prošlog veka počele prve organizovane obuke skijanja. Krušik je obezbeđivao prevoz, a...

go02
Ski skakaonice u Srbiji

U Srbiji je postojalo pet skijaških skakaonica. Četiri od njih davno ne postoji: Avala, Košutnjak-Beograd, Kopaonik, Popovica-Fruška Gora. Peta koja se nalazi...

jnaelan skije300x200
Kako su ELAN skije ušle u JNA

Prve skije za Jugoslovensku narodneu armiju - JNA su proizvedene u Drveno industrijskom poduzeću u Delnicama u Hrvatskoj, iako je slovenačka fabrika...

Bukovo Negotin Cacak skijanje 1939300x200
Bukovo, Negotin - tragom fotografije iz 1939.

Slučajno na internetu nađoh fotografiju iz 1939. godine na kojoj su skijaši. Na pozadini fotografije stoji da je iz januara 1939. snimljena u...

sokolske vezbe 640x389
Značaj smučanja za Sokolska društva u Jugoslaviji

Sokoli su u međuratnom periodu radili na širenju novih sportova. Među zimskim sportovima bilo je smučanje. Smučanje se pojavilo u Sokolima u...

smucanjens 196812 640x400
Smučarski centri u Jugoslaviji 1968.

Bivša država Jugoslavija je bila zemlja bogata planinama od kojih su mnoge bile veoma pogodne za smučanje. Ali te 1968. godine bilo...

pirot ski istorija 300
Prvi pirotski smučari

​Prvi pirotski smučari: Sveta Golubović, Čeda Pavlija, Boško Lula, Krsta Delimanac i Sava Paspaljan. O njihovim skijaškim avanturama pisao je Branimir Ilić...

pirotski kraj
Prve skije u okolini Pirota

"Korišćenje skija za sneg zabeležili smo u planinskim područjima, naročito u oblasti Visok (Dojkinci, Jelovica). Po sećanju kazivača, prve skije u ove...

Draza na skijama 300X200
Dražine skije predate unuku

Dobrivoje Gajić poklonio je Vojislavu Mihailoviću skije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini koje je on koristio u zimu 1943. godine Šabac, 31.01.2019...

Optinsko takmienje u traanju na skijama na Zlatiboru 1921 300x200
Posleratno užičko skijanje

Godine 1935, kao nedovršen, otvoren je na Kopaoniku planinarski dom, tu gde je danas Hotel “Olge Dedijer”. Udruženje studenata planinara Beogradskog univerziteta (osnovano...

ue 1938 300
Početci skijanja u Užicu

*Užički smučari, od prvih ski liftova do Ski Arta i Marije Trmčić* Posle neuspelih pokušaja tokom šezdesetih i sedamdesetih užičkih sporskih radnika, da...

abs Todor Jovi 1 600x400
Mauntinbording u Srbiji - početci

Da li ste znali da Srbija ima svetskog juniorskog šampiona u mauntinbordingu? A da se prvo svetsko mauntinbording prvenstvo održalo upravo u...

dinkuc2008 300x200
Srbija 2006 - San o zimovanju

Kopaonik je konačno razminiran. Ako ne računamo cene piva i ski-pasa. Legenda mitske planine Srećko zvani Kavurma, kandidat za Jetija poreklom iz...

kralj petar henrik angel 600x400
Kralja Petra i norvežanina Henrika Angela povezuje skijanje

Jedan norveški oficir, tamo krajem 19. veka, znatiželjom vođen, obreo se u Crnoj Gori i srpskog vladara načinio prvim skijašem u svom...

sb 1 3 600x400
Prvo snowboard takmičenje u Srbiji

Prvo takmičenje u snowboardu u Sebiji održano je 27. marta 1993. godine na stazi Karaman Grebenu na Kopaoniku. Na inicijativu i u...

ski akvareli 17 300x200
Prvi bord na Kopaoniku

Tragom diskusije na društvenim mrežama dolazimo do nekih saznanja ko je prvi doneo snowboard dasku na Kopaonik a ko prvi vozio... Počelo je...