Sportovi Alpski ski sportovi FIS pravila u alpskom skijanju

FIS pravila u alpskom skijanju

fisskialpin2012 a

Alpsko skijanje je najgledanije od svih skijaških takmičenja. Uzbuđenje i laka pravila (pobeđuje onaj ko ima najkraće vreme od početka do kraja) čine spust, superveleslalom, veleslalom i slalom veoma atraktivnim za ljubitelje sporta. Pravila nisu mnogo komplikovana, a čak i prosečna osoba razume dovoljno da se pridržava i izgradi strast za alpsko skijanje. Međutim, postavljaju se neka pitanja kako se bolje upoznate sa sportom. Na primer, najviše se pita o stazi slaloma i načinu postavljanja štapova. 

U nastavku ćete pronaći sve što vam je potrebno da postanete pravi stručnjak za alpsko skijanje, posebno slalom.

Ko postavlja pravila
Međunarodna skijaška federacija (FIS) je organizacija koja postavlja pravila za sva skijaška takmičenja.

Njena pravila skijaškog takmičenja definišu zahteve za sve skijaške discipline. Materijal od 134 stranice uključuje sve detalje o takmičarskim stazama, zahteva polise osiguranja, položaja mikrofona ili digitalnih tajmera, do kazni i pravila o diskvalifikaciji.

Ceo materijal možete pronaći na sajtu FIS-a ako ste zainteresovani, ali u nastavku su odabrana najvažnija pravila.


Dužina FIS takmičarskih staza alpskog skijanja
Zvaničnim pravilnikom nije utvrđena tačna dužina takmičarskih staza. Međutim, navodi se minimalna i maksimalna visinska razlika ili cvertikalni pad svake discipline za muška i ženska takmičenja.

Vertikalni pad koji važi za takmičenja: FIS Svetski kup, Svetsko prvenstvo u skijanju i Zimske olimpijske igre


Minimum - Maksimalni vertikalni pad
                                       Spust                   Super G              Veleslalom           Slalom
Muškarci, takmičenja     800 m - 1100 m     400 m - 650 m     250 m - 450 m     180 m - 220 m
Žene, takmičenja         450 m - 800 m       400 m - 600 m     250 m - 400 m     140 m - 220 m

Takmičenja Svetskog kupa se održavaju u jednoj trci ili dve trke. U tabeli ispod pogledajte svaku disciplinu i broj trčanja.

Disciplina         Broj trčanja
Spust              1
Super G            1
Veleslalom           2
Slalom                 2
Alpska kombinacija     2 [1 spust ili super G trka i 1 slalom trka]

U slalomu i veleslalomu, trideset najboljih skijaša iz prve vožnje kvalifikuje se za drugu vožnju. Počinju drugu vožnju obrnutim redosledom. Trideseti iz prve vožnje počinje kao prva u drugoj vožnji. Najbolji skijaš iz prve vožnje startuje kao poslednji (trideseti) u drugoj vožnji.


Kapije     
Postavljanje kapija je lako razumeti u spustu, super G i veleslalomu. Međutim, u slalomu je nešto komplikovanije.

Spust, super G i veleslalom Kapije i postavljanje staze
Kapije u spustu, super G i veleslalomu se sastoje od četiri slalomske motke i dva panela kapije. Dva stuba drže svaki panel kapije.
Skijaš mora da pređe zamišljenu liniju koja spaja dve kapije.

Razlika je u širini kapija. U spustu mora biti najmanje 8 metara, u Super G od 6 do 8 metara za otvorene kapije (od 8 do 12 metara za vertikalne kapije), au veleslalomu širina mora biti od 4 do 8 metara, a rastojanje između okretnih stubova uzastopnih kapija mora biti najmanje 10 metara. 

Slalomske kapije i postavljanje staze
Slalom se razlikuje od drugih disciplina. Kapija se sastoji od dva stuba ili samo jednog okretnog stuba.Postoji nekoliko mogućih kombinacija kapija i okretnih stubova. Postoje horizontalne (koje se nazivaju i otvorene) kapije i vertikalne (koje se nazivaju i zatvorene ili vende) kapije.

Horizontalne kapije se obično postavljaju na početak (prva kapija) i na cilj (poslednja kapija) staze.

Uzastopna kombinacija dve vertikalne kapije naziva se ukosnice. Kombinacija od tri do četiri uzastopna vertikalna kapija se naziva flushes.

Ukosnice i ruševine predstavljaju promene ritma za skijaša. Takođe, kombinacija vertikalnih kapija (koje moraju biti postavljene u pravu liniju) pomaže skijašu da postigne brzinu.


Opšta pravila za postavljanje stapova - stubova kapija su:
* ako je kapija od dva stuba onda širina kapije mora biti od 4 do 6 metara.
* uzastopne kapije moraju da se smenjuju u plavoj i crvenoj boji.
* rastojanje od okretnog stuba do okretnog stuba mora biti od 6 m do 13 m
* u ukosnicama ili flushima rastojanje sledećih stubova mora biti između 0,75 m do 1 m
* odložene kapije moraju imati razmak između okretnih stubova od 12 m do 18 m

Opšta pravila za postavljanje slalomskih staza su:
* broj promena pravca je 30 do 35% vertikalnog pada (+/- 3 promene smera).
* nagib staze slaloma treba da bude od 33% do 45%.
* takmičarska staza treba da bude široka oko 40 m

Ko postavlja kapije?
Treneri različitih skijaša individualno postavljaju kapije duž takmičarske staze. Lista trenera (i skijaša koje oni predstavljaju) izabranih za kreiranje staza dostupna je u biblioteci FIS dokumentacije.

Rezime 
Sada imate dovoljno informacija da se predstavite kao stručnjak kada gledate FIS Svetski kup na TV-u.
Ako želite da saznate više, slobodno se konsultujte sa punim Međunarodnim pravilima takmičenja u skijanju koje je objavio FIS. Mogu se preuzeti sa FIS sajta u PDF formau - Link za preuzimanje:

https://assets.fis-ski.com/image/upload/v1593675483/fis-prod/assets/ICR_02072020.pdf

 


Srodne strane
asdownhill
Alpsko skijanje - Sport

     Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snegom. Ime je dobilo po Alpima, planinskom vencu u Evropi...

captaustriaskiworldcupfo8
Alpske skijaške discipline

     Takmičar na posebno pripremljenoj stazi, označenoj "vratima", svlađuje određenu visinsku razliku što većom brzinom. Ukoliko neka vrata promaši - takmičar je diskvalifikovan     ...

fis k globus 300
FIS sistem bodovanja Svetskog kupa u alpskom skijanju

Svake sezone pobednik FIS Svetskog kupa u alpskom skijanju dobija kristalni globus. Pobednici u svakoj disciplini (slalom, veleslalom, superveleslalom, spust, paralel) dobijaju „mali...

znaksl
Slalom

Slalom zajedno sa veleslalomom spada u tehničke discipline alpskog skijanja (za razliku od brzih disciplina u koje spadaju super-veleslalom i spust). Riječ...

znakgs2
Veleslalom

Veleslalom je skijaško takmičenje u kojem je cilj da takmičar najbrže prođu zadanu stazu, uz pravilan prolazak postavljenijh kapija - vrata, koja...

znaksg
Super veleslalom

Super-veleslalom ili Super-G (skraćenica od "Super Giant Slalom"), što bi se moglo opisati kao "poseban veleslalom".

znakdh
Spust

     Spust je najbrža disciplina u alpskom skijanju. Uz super-veleslalom spada u tzv. brze discipline, za razliku od tehničkih disciplina u koje...

znaksc
Super kombinacija

Super kombinacija je podvarijanta Alpske kombinacije, discipline alpskog skijanja koja predstavlja spoj tehničke i brze discipline, gde se skijaši takmiče u slalomu...

asgiantslalom
Pravila za postavljanje staza u Alpskim disciplinama

Smučarske discipline dijelimo na alpske, nordijske, skijaške skokove i skijaške letove. Alpske takmičarske smučarske discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i...

fis ski wc 600x400
FIS Svetski kup u alpskom skijanju

Svetski kup u alpskom skijanju je skup takmičenja u disciplinama alpskog skijanja u organizaciji Međunarodne skijaške federacije (FIS). Prvo takmičenje je održano...

masterskuplogo
FIS Masters kup takmičenja

Na FIS Masters Kup takmičenju mogu da učestvuju samo takmičari i takmičarke stariji od 30 godina, koji su prijavljeni u svojim nacionalnim...

graski3
Grass ski - Skijanje po travi

     *Letnja varijanta alpskog skijanja*      Prvi put se pojavljuje u Nemačkoj početkom šezdesetih godina, a namena je bila da skijašima omogući letnji...

speedski4453
Speed ski - Brzinsko skijanje

      Speed ski - Brzinsko skijanje je skijaška sportska grana gde je cilj ostvariti što veće brzinske rekorde na skijama. Obzirom da...

tonevogrinec238
Alpsko skijanje stagnira

     Opšti utisak je da da svetsko skijanje stagnira u poslednjih pet godina, sve je manje interesovanja, poseta opada, a publika se...

skimeier2
Skijanje je industrija

    Skijanje je velika industrija, borba moćnih proizvođača zimske opreme, sponzora, nacionalnih Saveza i na kraju takmičara. Poslednjih godina komercijalizacija ovog sporta je...