Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je 20. marta 2023 na portalu VIJESTI.ME objavio tekst o započetoj izgradnji skijališta Žarski, Mojkovac i Cmiljača, Bijelo Polje. Tekst pod naslovom: "Država uložila milione u Ski centar "Žarski": Skijaša nema, a vrijedna oprema propada", prenosimo u celini. Autor, fotografije - Andrea Jelić.
U izgradnju Ski-centra “Žarski” kod Mojkovca, bivša Vlada Duška Markovića uložila je milione eura, ali radovi još nijesu završeni, iako su ugovoreni rokovi istekli. A i dio od onoga što je do sad urađeno, prema tvrdnjama stručnih sagovornika Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), nije obavljen valjano.
Radovi kasne, a i ono što je završeno, nije urađeno valjano Skijalište Žarski, Foto Andrea Jelić
Skijalište “Žarski” predviđeno je Prostornim planom posebne namjene (PPPN) “Bjelasica i Komovi” iz 2010. godine, kada je ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine bio Branimir Gvozdenović iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Izgradnja je početa 2020. godine - u posljednjoj godini tadašnje Vlade DPS-a. Premijer Marković je tada najavljivao da će “u naredne dvije godine ‘Žarski’ biti jedan od najmodernijih ski-centara i podsticaj za razvoj Mojkovca i cijele Crne Gore”.
Iako su od tada prošlo više od dvije godine, na “Žarskom” se kraj radova ne nazire.
Tokom rada na ovom tekstu, u baznom naselju skijališta zatekli smo vrijednu opremu za žičaru, na otvorenom i nezaštićenu. Motor žičare, koji se nalazi na šljunku i kamenju, kiše i snjegovi su oštetili, a i ljudi su otuđili djelove. U blizini su isprevrtani i neobezbijeđeni i drugi vrijedni elementi ovog postrojenja.
Šestosjed koji je trebalo da radi na relaciji “Cmiljača-vrh Turjaka” u havarisanom je stanju. Nedostaju prozori, pa su padavine unutra unijela vodu. Fale brojni elementi, koje je neko otuđio - agregat, šarafi, cijevi, žice, kablovi…
Izgleda da niko stalno ne čuva opremu u koju je država investirala milione, a koju sada uništava surova klima i raznose neodgovorni pojedinci.
Obaveza je izvođača radova da obezbjeđuju opremu i gradilište sve do primopredaje investitoru, kažu za CIN-CG iz Skijališta Crne Gore (SCG). Oni su naglasili za CIN-CG da su nekoliko puta obavještavali Upravu za kapitalne projekte (UKP) i resorno ministarstvo oko problema u vezi sa opremom na lokacijama “Žarski” i “Cmiljača”.
Havarisan šestosjed koji je trebalo da radi na relaciji “Cmiljača-vrh Turjaka”: Žarskifoto: Andrea Jelić
Iz UKP nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a vezana za nadzor opreme.
Iz “Novog Volvoxa”, firme koja izvodi radove na šestosjednoj sklopivoj žičari “Z4” na “Žarskom”, CIN-CG-u su kazali da je oprema koja pripada njihovom gradilištu, složena i uskadištena prema instrukcijama proizvođača opreme.
”Namijenjena je za montažu u uslovima ‘na otvorenom’. Oštećenja na ovako uskladištenoj opremi nijesu konstatovana. Njeno stanje se provjerava periodičnim obilascima…”.
Naveli su i da je oprema koja nije namijenjena za montažu na otvorenom, uskladištena u zatvorenim magacinima u Mojkovcu.
Nijedna od firmi nije završila radove u predviđenom roku
Najveći dio radova na izgradnji skijališta “Žarski” dobile su na tenederima, pored “Novog Volvoxa”, kompanije “Gradnja inženjering MNE d.o.o.” i “Inženjering put d.o.o”.
Sa firmom “Novi Volvox” Vlada Crne Gore je u martu 2019. godine potpisala ugovor o izradi idejnog rješenja, glavnog projekta i šestosjedne sklopive žičare “Z4” na skijalištu “Žarski”. Taj projekat vrijedan je oko devet miliona eura.
Uprava javnih radova (UJR), danas Uprava za kapitalne projekte (UKP), je nekoliko mjeseci kasnije potpisala i ugovor oko izgradnje staza sa firmom “Gradnja inženjering MNE d.o.o.” Taj ugovor vrijedan oko 1.900.000 eura potpisao je tadašnji direktor Uprave Rešad Nuhodžić.
”Ne mogu se prvo planirati i graditi žičare, pa tek onda staze”, kaže za CIN-CG Radosav Nikčević.
”To je obratan proces, jer je priroda ta koja diktira uslove. Očito je da se radi o temeljnom nerazumijevanju ove problematike”, dodaje Nikčević, inače inženjer šumarstva sa dugim iskustvom u planiranju planinsko-turističke infrastrukture.
Pored ove dvije forme, UJR je aprilu 2019. ugovorila da izradu tehničke dokumentacije i izgradnju infrastrukture za potrebe ski-centra “Žarski” radi konzorcijumom “Naš Mojkovac”, koga zastupa “Inženjering put d.o.o.”. Ugovoreni radovi za to iznosili su oko million i po eura, a uključivali su, između ostalog, izradu glavnog projekta ugostiteljskog objekta i parkirališta na budućem ski-centru, kao i radove na instalacijama infrastrukturnih priključenja.
Nijedna od firmi koje izvode radove na “Žarskom” nije u predviđenom roku završila poslove na koje se obavezala.
”Novom Volvoxu” rok za završetak radova istekao je u martu 2020. godine. Iz ove firme za CIN-CG kažu da su do sada realizovali oko 80 odsto ugovorenog posla, a da ostatak ne mogu da privedu kraju. Objašnjavaju da već godinu i po dana radovi stoje zbog neriješenog procesa eksproprijacije zemljišta, kao i zbog neobezbjeđivanja elektroenergetskog napajanja potrebnog za funkcionisanje žičare. Sve to su, naglašavaju, obaveze investitora - države.
Iz “Novog Volvoxa” kažu i da im nije potpuno isplaćen novac za ovaj posao:
”Ukupno nam je plaćeno 7.813.229,64 €, dok je vrijednost ugovora bila 8.990.700,00 € sa uračunatim PDV-om”.
Firme “Gradnja inženjering MNE d.o.o.” i “Inženjering put d.o.o.” imale su rok od šest, odnosno 10 mjeseci, od dana uvođenja u posao da završe ugovorene radove. Ove kompanije nijesu odgovorile na pitanja CIN-CG-a zašto nijesu završile posao. Prema informacionoj tabli na gradilištu ugostiteljski objekat sa rentiranjem sportske opreme trebalo je da bude gotov još u junu 2021.
”Pitanje je zbog čega radovi još nijesu završeni, iako su rokovi istekli. Odgovornost je na Upravi za kapitalne projekte, resornom ministarstvu i katastru koji nijesu na vrijeme izvršili svoje obaveze”, kaže za CIN-CG rukovodilac kancelarije Ski-centra “Žarski” u okviru Skijališta Crne Gore Ljubomir Vukadinović, koji je na toj funkciji od marta 2022. godine.
Prema njegovim riječima, Uprava za kapitalne projekte je, zajedno sa nadležnim ministarstvom, trebalo prvo da otkupi zemlju od lokalnog stanovništva, pa tek onda da krene u tendere za ovaj projekat.
”Ovdje je rađeno sasvim drugačije”, kaže Vukadinović.
Polaganje kamena-temeljca na skijalištu: Duško Markovićfoto: Saša Matić/gov.me
Prema njegovim riječima, privilegovani pojedinci koji su znali da se planira gradnja skijališta kupili su zemlju na katunu Žarski po povoljnim cijenama, da bi je kad dođe vrijeme prodali državi znatno skuplje.
”Otkupili su jeftino zemlju od privatnika koji nijesu znali za projekat, da bi danas uslovljavali sa gradnjom i tražili mnogo veće cijene za otkup zemljišta”, navodi Vukadinović.
Iz Uprave za kapitalne projekte CIN-CG-u nijesu odgovorili na pitanje zbog čega se nije na završena eksproprijacija. Na to pitanje nije odgovorio ni bivši premijer Marković.
Iz Skijališta Crne Gore naglašavaju da se sa radovima kasni i zbog toga što nije završen dalekovod od trafo-stanice Ribarevina do Cmiljače, kao ni putni pravci.
Od livada napravljeni kamenjari
Kada se zađe dublje u “Žarski”, stiče se utisak kao da se tu planiraju i grade putevi, a ne ski-staze. Zarad gradnje nekih staza, od pojedinih livada napravljeni su kamenjari, jedno je brdo razoreno, a drveće posječeno.
”Iz stručne perspektive, skijaška staza je ljeti cvjetna livada da bi zimi mogla biti stadion snijega. To je osnovno pravilo Svjetske skijaške federacije (FIS). Neki od radova na skijalištu nijesu u skladu sa ovim propisima koje uvažava čitav planinsko-turistički svijet”, kaže inženjer Nikčević.
Prema njegovim riječima, staze po Bjelasici iznad granice šume ne bi trebalo da se grade, već samo trasiraju na od prirode datoj podlozi.
”Ovo što se sad radi je uništavanje prostora”, upozorava Nikčević.
Razoreno brdo, od livada napravljeni kamenjari-foto: Andrea Jelić
Slično smatra i Vukadinović.
”Projektanti, čini mi se, nijesu prilagodili staze konfiguraciji terena, već su ih nanovo probijali, što je neprirodno, nelogično i nepotrebno”.
Parking za Ski-centar “Žarski” planiran je na vrhu planine, na prevoju Govedarice, između Mučnice i Turjaka.
”To je apsurd svoje vrste kojeg nigdje u svijetu nema, da se parking pravi u vrh planine, a ne u njenom podnožju”, napominje Nikčević.
”Parking je daleko od polaznih stanica oba ski-centra - i ‘Cmiljače’ i ‘Žarskog’. Za prilaz žičarama sa parkinga potrebno je napraviti ski-lift, a dok se sve to ne postavi, skijaši će morati pješke sa opremom hodati jedno 500 metara, ako ne i više”, objašnjava Vukadinović.
Glavni put do skijališta uništen i ne zna se kada će biti popravljen
”Prva jača kiša će potpuno uništiti ovaj put”, kazao je Nikčević jesenas, komentarišući put Mojkovac - Lubnice kojim se dolazi do skijališta. To se i obistinilo ove zime. Put, koji prolazi Bjelojevićkom rijekom i pored malih hidroelektrana (mHE) do Vragodola koje su na njoj izgrađene, značajno su oštetile velike bujične vode.
Inače, ova dionica je dio regionalnog puta do Berana, koju je radila podgorička kompanija “Bemax”. Njena izgradnju je državu koštala preko 13 miliona eura, a sa njom se počelo 2020. godine.
Iz “Bemax-a” za CIN-CG objašnjavaju da su, nakon stabilizacije vremenskih prilika, početkom decembra 2022. godine, htjeli da započnu popravku oštećenog dijela puta, ali da su dolaskom na gradilište zatekli grupu mještana koji su branili izvođenje radova i blokirali ulazak njihovog osoblja i mehanizacije.
Detalji na prostoru gdje se nalazi šestosjed: Žarski -foto: Andrea Jelić
Tvrde da do danas nijesu dobili informaciju da li su se stekli uslovi za početak radova na sanaciji.
”Sve se može vratiti u prvobitno stanje, ali koliko će koštati popravka i kolika je šteta u ovom trenutku je nezahvalno procjenjivati”, poručuju iz “Bemaxa”.
Iz Opštine Mojkovac za CIN-CG nijesu odgovorili konkretno na pitanje šta se trenutno događa sa ovom dionicom puta i kada se planira popravka.
Slične nezgode će se, prema riječima inženjera Nikčevića, događati makar dva puta godišnje.
”Bjelojevićka rijeka je bujična rijeka, pa je popravka puta skoro neizvodljiva, već bi samo njegovo izmještanje dalo efekta”, tvrdi on.
Na ove nevolje upozoravao je još 2010. godine Vojislav Radović, dok je trajala javna rasprava za Prostorni plan posebne namjene (PPPN) “Bjelasica-Komovi”. Radović, tadašnji saradnik za urbanizam i građevinarstvo u Opštini Mojkovac, predlagao je da se trasa puta ne planira u zoni erozije vodotoka Bjelojevićke rijeke. Nudio je i konkretno rješenje. Njegovu primjedbu, međutim, nijesu prihvatili iz Gvozdenovićevog Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Način izvođenja PPPN “Bjelasica-Komovi” laički
U dijelu PPPN-a “Bjelasica-Komovi” koji se odnosi na analizu razvojnih kapaciteta skijališta “Žarski”, navodi se da je ukupan kapacitet planine u broju skijaša 7 850, dok je maksimalan - osam hiljada. Broj planiranih ležaja je 6.796, a broj skijaša u smještaju - 3 819. Plan predviđa i broj dnevnih skijaša - 4 031.
Iz NVO “Fidelity Consulting” su 2019. godini naveli da Prostorni plan posebne namjene (PPPN) “Bjelasica-Komovi” ne sadrži ozbiljnu analizu isplativosti ski-centara koje predviđa.
U većini smještajnih objekata, planiranih ovim prostornim rješenjem, predložena je “prodaja jedinica privatnim vlasnicima po principu kondominijuma”.
To, prema analizi “Fidelity Consultinga”, znači da država gradi infrastrukturu za ski-centre u koje je planirano da uloži 140 miliona eura kako bi investitori prodavali imovinu, što znači da razvoj turizma nije primaran cilj, već gradnja objekata.
”Gradnja ‘Žarskog’ planirana je na osnovu prostornog rješenja čiji je način izvođenja potpuno laički. Normalni pristup izgradnje ski-centara podrazumijeva radove na dominantno državnom zemljištu. Koncesije su, uglavnom, kolonijalni odnos. Ako bi se takvi centri stručno projektovali i izveli, onda bi se oni mogli samofinansirati”, napominje Radosav Nikčević.
PPPN “Bjelasica-Komovi” 2010. nije tretirao klimatološke podloge
Na javnoj raspravi oko PPPN “Bjelasica-Komovi” 2010. godine meteorolog Dušan Pavićević opomenuo je nadležne da ovaj dokument nema klimatološke podloge, zbog čega je, prema njegovim riječima, neozbiljan.
”Šta se dešava tokom zimskih mjeseci u područjima koja su planirana za ski-rizorte? Šta je sa količinom i tipom padavina? Kolika je visina sniježnog pokrivača u rejonu, koliko je trajanje, koliki je sadržaj vode u snijegu…”, pitao je Pavićević nadležne iz tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, CIN-CG-u nijesu odgovorili na da li su rađene dodatne studije, iako se o tome govorilo nakon Pavićevićevih primjedbi.
U javnoj raspravi oko PPPN-a učestvovao je, sad pokojni, poznati prirodnjak Daniel Vincek. On je upozoravao da je zbog klimatskih promjena gotovo nemoguće naći investitore koji bi ulagali u ski-centre koji su ispod 2000 metara nadmorske visine.
Radosav Nikčević ističe da se neodgovorno pristupilo izgradnji ski-centra “Žarski”.
”U jedinstvenom sistemu Bjelasice nijedan centar nije nekom drugom konkurentan, naprotiv, oni su u sinergiji. Sam ‘Žarski’ može da egzistira, ali uz tehnološku konekciju sa Mojkovcem kao klasičnim skijaškim gradom (grad iz kojeg se na skijanje ide skijaškim žičarama, a sa skijanja vraća skijajući)”, objašnjava on.
Detalji na prostoru gdje se nalazi šestosjed: Žarski - foto: Andrea Jelić
”Žarski”, prema riječima Nikčevića, nije projektovan tako da se može lako povezati sa “Kolašinom 1600” i “1450”, “Cmiljačom”, “Torinama” i “Dolovima”, čime bi ski-kompleks Bjelasica ostvario svoj pun potencijal.
”Zašto je to tako, pa zato što je prostorni planer bio ili potpuni laik, ili zlonamjeran”, ističe on.
Na “Žarskom” ove zime nije bilo skijaša. Kad će ovaj centar u koje je država investirala milione biti u funkciji još niko ne zna. Iz Skijališta Crne Gore za CIN-CG navode da ima još posla i ulaganja - tek treba riješiti pitanje osnježavanja, vodovoda i kanalizacije.
Država ignorisala upozorenja stručnjaka
Još 2010. godini, tokom javne rasprave oko PPPN “Bjelasica-Komovi”, iz Agencije za investicije, građevinsko zemljište i razvoj Mojkovca, upozorili su da gradnja skijališta “Žarski” nije interes ovog grada.
”Strateški nijesmo pristalice graditi novi grad na visini od 1620 (Žarski) do 1720 metara nadmorske visine (ispod Mučnice). Ovo nije interes Mojkovca”, naveli su tada iz Opštine Mojkovac.
Upozoravali su da izgradnja ski-centra nije predviđena na najpovoljnijim prostorima u tom kraju, poput Vragodola.
Iz tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine kazali su da je naselje “Žarski” “locirano na najlogičnijem mjestu”. Osim toga, tvrdili su i da područje Vragodola “ne posjeduje dovoljno veliku površinu pogodnu za razvoj predloženog ski-centra”. Iz aktuelnog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nijesu odgovorili CIN-CG-u na pitanje šta danas misle o ovom predlogu.
Iz Opštine Mojkovac danas kažu da je skijalište “Žarski” u interesu grada i da će sa Vladom raditi na realizaciji projekta.
”Vlada je budžetom za ovu godinu predvidjela preko šest miliona eura, kako za pristupnu putnu infrastrukturu, tako i za ostalu infrastrukturu na Ski-centru ‘Žarski’”.
Ističu, međutim, da im ne treba јoš jedan grad na Bjelasici, “već da se razvojem skijališta razvija Mojkovac”.
”Gradnja ski-centra na Vragodolu, na primjer, bio je dobar predlog, što zbog toga što se radi o državnoj imovini, što zato što je to područje lako spojiti sa već postojećim ski-centrima (Kolašin 1600 i 1450), pa bi se onda, preko Bjelogrivca, moglo spojiti i sa ‘Žarskim’ i ‘Cmiljačom’”, navodi Ljubomir Vukadinović, rukovodilac kancelarije Ski centra “Žarski” u okviru Skijališta Crne Gore.
Inženjer Nikčević objašnjava kako je, od početka, trebalo povezati “Žarski” u sistem Bjelasice.
”Prava trasa za otvaranje pozicije katuna ‘Žarski’ je: Krstac-Medeno guvno-Dekavac-južne padine Mučnice-Žarski-Dolovi. ‘Žarski’ treba i skijaški povezati sa Mojkovcem (Mojkovac-Marinkovac-Bjelogrivac), pa sa Bjelogrivca napraviti konekciju sa samo jednom žičarom i stazom. Potom ga treba povezati od Bjelogrivca, Ogorelice, Mokrog polja, Crne glave, Šiškog jezera dalje u sistem Bjelasice. Konekcija sa Cmiljačom, koja je sada kao ski-centar iščašena, treba da ide od Bjelopoljskih dolova…”, zaključuje Nikčević.
Izvor: Andrea Jelić 20.03.2023. www.vijesti.me
----------------------------------------------------
Potpredsednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin reagovao je na gornji tekst Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore
Grešaka je bilo, ali na "Žarskom" će se skijati
Redakcija Vijesti 26.03.2023. vijesti.me
Potpredsjednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin reagovao je na tekst Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore “Skijaša nema, a vrijedna oprema propada”, objavljen 19. marta u “Vijestima”, o trenutnoj situaciji sa Ski-centrom “Žarski-Cmiljača”.
”Navodi iz teksta, pominjanjem Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi iz 2010. godine, početak projekta Ski-centar ‘Žarski’, Opština Mojkovac (nekad i sad kako gleda na razvojni projekat Skijalište Žarski-Mojkovac) itd. ima mnogo tačnosti. Međutim, prisutne su zamjene teza iz razloga neposjedovanja određenih informacija ili uticaja nekih privatnih interesa iz susjedstva, a da autorka očito nije bila u spoznaji istih.
Nova lokalna vlast u Mojkovcu kada je formirana prije godinu u kojoj sam resorni potpredsjednik za investicije i razvoj, u listi prioritetnih projekata pod brojem jedan je upravo nastavak radova na Skijalištu “Žarski” i spajanju skijališta “Žarski” i “Cmiljača” na teritoriji Bijelog Polja. Samim postupkom spajanja ovo skijalište obuhvata 25 km staza. Po mišljenju i ocjeni mnogih i najvećih stručnjaka i prvaka u ovom sportu iz bivše SFRJ, Borisa Strela, Bojana Križaja, prof. Voja Tomića (jednog od direktora zimske olimpijade u Sarajevu) ovo skijalište jedinstveno je po mnogo čemu.
Činjenica da je korona učinila određeni zastoj na ovom projektu kao i tranzicija vlasti prošle Vlade. S tim u vezi, slobodno mogu da kažem da sa državnim budžetom aktuelne Vlade usvojenim u Skupštini Crne Gore, kao i nedavnom posjetom Mojkovca premijera Dritana Abazovića zajedno sa pet ministrara, stavljena je tačka na neke dileme oko nastavka projekta i osujetili neke privatne interese i uticaje iz susjedstva. Uspjeli smo da za kratko vrijeme uradimo dosta toga da ove građevinske sezone punim zamahom nastavimo radove koje smo pokrenuli prošle građevinske sezone.
Mnogo je posla urađeno u prethodnoj godini oko projektne dokumentacije, nastavka eksproprijacije. Intenzivno se radi oko projekta postavljanja treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje. Nastaviće se i završiti ove godine preostalih trećinu staza na Bjelogrivcu na skijalištu “Žarski”.
Raskinuti su već neki ugovori oko elektrodalekovoda, dorađuje se projektna dokumentacija za isti, kako bi se ukomponovali i riješili razni problemi oko imovinskih odnosa, kao i problemi tehničke prirode. Napravljeno je ovih dana i završeno nekoliko projekata oko trafo-stanica za dvije žičare u baznoj stanici “Žarski”. Takođe, putna infrastruktura je sa dijela mojkovačke strane urađena u procentu od preko 50 odsto, gdje je glavni dio posla odrađen u smislu zemljanih, betonskih radova i konstrukcija.
Takođe, most preko Tare po riječima direktora Uprave za saobraćaj gospodina Vuksanovića počinje početkom građevinske sezone, jer je sva projektna odnosno tenderska dokumentacija kao i ostali pripremni radovi završeni. Dakle, sve je spremno za početak, ovaj most je predviđen da spaja magistralni put sa regionalnim putem prema Lubnicama-Beranama, a ujedno taj put je polovina puta do skijališta “Žarski”.
Raspisani su tenderi i uskoro još nekoliko projekata ulazi u završnu fazu i to oko puta kao i vodosnabdijevanja bazne stanice na Žarskom, kao i još mnogo toga oko spajanja puta Smiljače i Žarskog - parkirališta. Lokalna uprava sa resornim Ministarstvom finansija i državne komisije radi na rješavanju imovinskih odnosa za postavljanje pomenute treće žičare - šestosjeda i nadamo se da ćemo zajedno sa građanima raditi na opšte zadovoljstvo. Napominjem, do sada je uloženo oko 30 miliona.
Ovogodišnjim državnim budžetom je za “Cmiljaču” i “Žarski” predviđeno oko 10 miliona, uz žičaru vrijednu šest miliona, koja spaja ova dva skijališta, dok je ukupna investicija vrijedna 15-16 miliona. Na nama je, lokalnim upravama Mojkovac i Bijelo Polje da pomognemo Upravi za kapitalne projekte oko realizaciji ovog zajedničkog projekta, sa kojom imamo odličnu komunikaciju kao i direktorom Uprave gospodinom Esimom Bećovićem, gdje se ne čeka na sastanak, već se zakazuje telefonski, a i mnogi poslovi tako se i završavaju. Ministarstvo ekonomskog razvoja je nedavno napravilo operativni tim, a takođe je i Ministarstvo finansija delegiralo državnog sekretar Miloša Medenicu da koordinira ovim projektom.
Naravno, lokalna uprava Mojkovac se ranije samoorganizovala i pokrenula ovaj projekat. Postoji sigurno propusta, ali svako će imati svoj dio naknadnog troška od izvođača do investitora. Mislim da pojedini to žele predstaviti iz tendecioznih razloga, kako bi se predstavilo da ovaj projekat neće zaživjeti i kako bi neki privatni profiteri ušićarili. Mi im poručujemo iz loklne uprave Mojkovac, kao i Bijelo Polje, da je ovo projekat važan za sjever i za Crnu Goru, a ova zimska sezona je pokazala da je ovaj projekat potreban i bitan radi rasterećenja cjelokupne infrastrukture Kolašina i Skijališta Crne Gore. Naglašavajući, potvrđujem da i ove godine na Bjelogrivcu i Turjaku, tj. na skijalištu “Žarskom” i “Cmiljači” ima ubjedljivo najviše snijega u regionu, zbog svoje dispozicije, sjeverno i prirodno orijentisanih ski-staza. Kada sve bude u funkciji, produžetak zimske sezone će na ovom budućem skijalištu sigurno trajati u produženom vremenu od 15 dana, što su konstatacije ne moje nego svetskih stručnjaka još poodavno kada se rađala ova ideja prije 30 godina.
U zadnjem dijelu teksta pominje se da se opštinska Agencija za investicije i razvoj Mojkovca protivila ovom projektu, a sadašnja lokalna uprava isti vidi kao razvojnu šansu. Tada sam kao direktor Agencije, kada se radilo oko Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi iz 2010. godine, učestvovao u davanju primjedbe na projekat da se kroz PPPN ne ucrtava i ne pribjegava tolikoj urbanizaciji sa 7000-8000 ležajeva. Strategija je bila i ostala ista, da se ogromni prostorni potencijali za gradnju hotelskih kapaciteta prave u samom gradu Mojkovcu, a da se reviduje takav PPPN za Bjelasicu, a ne da je kako je u teksu navedeno opština Mojkovac ili njena Agencija bila protiv projekta skijališta već protiv masovne gradnje na Bjelasici. Mi ćemo sada upravo donijeti određene odluke u ovom smjeru. Ne želimo da od Mojkovca pravimo nerazvijene Rašku i Brus, a ‘Kopaonik’ gradimo na Bjelasici.
A profiterima poručujem: država neće više nikada biti ‘krava muzara’ gdje ona ulaže pare, a ekstraprofiteri ne žele da ulažu već da skidaju kajmak, tj. da prigrabe profit za sebe. Takvi nam ne trebaju, već zdravi investitori koji se već javljaju i iskazuju određenu zainteresovanost. Država je pokazala snagu sa više odluka ove Vlade, vrativši trajekte, Željezaru, Luku, Elektroprivredu, itd. Nadamo se da će nastaviti i na sjeveru, a kada dolazite na sjever autoputem tim povodom, preporučujem Vladi da se zadrže u Kolašin pa dalje.
Uz zahvalnost autorki teksta CIN, a u nemanju dovoljno informacija, tj. dobijenih i sagledanih iz jednog ugla-centra, vjerovatno i ne znajući namjere tih centara da nijesu dobronamjerni ni prema Mojkovcu ni prema Bijelom Polju, a ni prema građanima Crne Gore, ipak ste podstakli i upozorili na neke promašaje koji su evidentno bili na ovom projektu. Na početku, da mi koji sada to radimo - nastavljamo, ne napravimo slične greške. Zahvaljujemo se i stojimo na raspolaganju, da preko medija podstaknemo sve da ažurnije dovršimo ovaj značajan projekat. Ponoviću svoju tezu - ‘Vlada koja ne završi ovaj projekat 2025-2026, nije Vlada koja treba da ima podršku ni Mojkovca ni Bijelog Polja, pa ni sjevera’. Ličnu odgovornost ću osjećati ukoliko se ne realizuje ovaj projekat, ali će u tom slučaju i javnost biti obaviještena. Znam da se to neće desiti.
Bjelasica je jedna od rijetkih planina koja ima ovakve ljepote, oslanja se na pet opština koje su povezane auto-putem, predstavlja bijelo more na sjeveru, treba redom osmisliti ulaganje u zimsku i ljetnju turističku infrastrukturu. A sa razvojem ski rizorta na Bjelasici, postajemo privlačni za planinski i seoski turizam što je u posljednje vrijeme, posebno poslije korone, sve izraženije. Tako da sjever postaje destinacija za cjelogodišnji turizam kroz ovakav razvojni potencijal, što je Vlada prepoznala i opredijelila značajna sredstva kako za Bjelasicu tako i za Hajlu. Sa već prepoznatljivim Durmitorom, dobrom uvezanošću infrastrukture, otvara se i mijenja sjever u ekonomskom smislu, a lokalne uprave će postajati samoodržive”.
Izvor: Redakcija Vijesti 26.03.2023. vijesti.me
