Povodom nepotpisanog, neoznačenog i nadasve nekorektnog „otvorenog pisma“ čiji su autori Turistička organizacija Grada Istočno Sarajevo, Udruženje hotelijera „Jahorina“ i Udruženje vikend kuća „Jahorina“, kojim se potencira nesposobnost rukovodstva Olimpijskog Centra Jahorina a Olimpijski centar Jahorina okrivljuje za klimatske probleme na Jahorini, nemogućnost skijanja i propast tek započete turističke sezone, ovim putem želimo jasno ukazati na karakter, prirodu i vrijednost sadržine takvog dokumenta a o kredibilitetu i namjerama njegovih autora ili nalogodavaca zaključak ostavljamo javnosti.
Težina optužbi i navoda iznijetih u „otvorenom pismu“ je izuzetno velika naročito imajući u vidu da nisu ničim argumentovani, da su zasnovani na kafanskim pričama i pričama „rekla-kazala“, što prije svega govori o ozbiljnosti, profesionalnosti i namjerama onoga ko ih plasira javnosti.
U najmanju ruku jako je čudno da Turistička organizacija Grada Istočno Sarajevo (kao javni subjekt) za komunikaciju sa Olimpijskim centrom Jahorina koji je takođe javni subjekt, naprasno počinje koristiti otvorena pisma kao vid komunikacije, iako smo takoreći komšije i u zimskoj sezoni svakodnevno na našoj olimpijskoj ljepotici Jahorini. Ne možemo se otrgnuti osjećaju da je rukovodstvu Turističke organizacije Grada Istočno Sarajevo bez sumnje od posebnog (ne turističkog) značaja 2014. godina, a sadržinom „otvorenog pisma“ su napravili najbolji demantij svog autoriteta, kredibiliteta i profesionalizma – ali krenimo redom.
Krajnje je neprihvatljiva i neodmjerena izjava direktorice Turističke organizacije Grada Istočno Sarajevo data jednoj lokalnoj televiziji da joj nije poznato da li iko od gostiju boravi na Jahorini, kada je u tom periodu samo u našem hotelu Bistrica boravilo cca 200 gostiju. Nadzorni odbor Olimpijskog centra Jahorina smatra da takve izjave mogu imati samo političku intonaciju što u osnovi ima za cilj obezvređivanje svega urađenog na Jahorini, a najmanje je za očekivati da takve izjave dolaze od Turističke organizacije Grada Istočno Sarajevo i direktora koji mora biti profesionalac a ne politički glasnogovornik.
Olimpijski centar Jahorina je javno preduzeće u većinskom vlasništvu Vlade Republike Srpske sa cca 160 stalno zaposlenih radnika, s tim da nije budžetski korisnik uslijed čega da bi njegovi zaposleni mogli imati redovna lična primanja i uslove za rad Olimpijski centar Jahorina ta sredstva prethodno mora zaraditi.
Turistička organizacija Grada Istočno Sarajevo sa cca do 5 zaposlenih (uključujući i direktora koji je na mandat), kao korisnik budžeta Grada Istočno Sarajevo ima redovna lična primanja bez brige o tome da li će se i na koji način obezbijediti sredstva za njihove plate.
U takvim organizacijama do pet i manje zaposlenih su problemi ogromni, obaveze svakodnevne, egzistencijalna neizvjesnost sveprisutna, raznolikost poslova i sistema pod nadzorom velika – tako da menadžerske i organizacione sposobnosti vodećih ljudi moraju biti nadasve izuzetne čime svakako stiču pravo da dijele primjedbe i lekcije malim i nebitnim javnim subjektima kao što je Olimpijski centar Jahorina.
Krajnje je neumjesna teza o neradu i neozbiljnosti Olimpijskog centra Jahorina jer je autorima „otvorenog pisma“ jako dobro poznato da svoje plate moramo sami zaraditi i da smo to do sada činili bez obzira na ovakve i slične „prijateljske poduhvate“ onih koji žive od novca koji u budžet uplate oni koji ga i zarade. Postoji jako jasna razlika između korisnika budžeta i onoga ko to nije a sastoji se, između ostalog, u tome da onaj ko nije korisnik sredstava budžeta mora ne samo raditi već i zaraditi – ne samo za svoja primanja već i za troškove investiranja, održavanja, reklamiranja i slično.
Rad skijališta je od suštinskog značaja za Olimpijski centar Jahorina, naročito sa stanovišta prihoda koje donosi, tako da nevjerovatno zvuči teza o njegovoj nefunkcionalnosti ili neodgovornosti kod puštanja u rad sitema koji znači egzistenciju i život za zaposlene u Olimpijskom centru Jahorina. Navodi o nefunkcionalnosti sistema za vještačko osnježavanje se zasnivaju na pogrešnim informacijama i tezama a to je potvrđeno i u samom „otvorenom pismu“, citiramo: „Dezinfomacije u vezi sa sistemom za proizvodnju vještačkog snijega isplivale su na površinu…“.
Turistička organizacija Grada Istočno Sarajevo je bila u toku sa svim aktivnostima koje su se u pripremnom periodu sezone dešavale u Olimpijskom centru Jahorina, kao i svim aktivnostima koje je aktuelna Uprava Olimpijskog centra Jahorina preduzela s ciljem da unaprijedi sve segmente ponude. Obećanje Olimpijskog centra Jahorina da će obezbjediti skijanje na stazi Skočine za ovu sezonu nije bilo neozbiljno i mi smo bili spremni još od početka decembra 2013. godine ali je bilo nemoguće pravljenje vještačkog snijega pri datim klimatskim uslovima i na temperaturama koje su bile jako visoke – što se može pogledati na našoj internet stranici www.oc-jahorina.com. Tačan je navod da je početkom decembra mjeseca 2013. godine bilo nekoliko dana sa potrebnim (niskim) temperaturama za proizvodnju vještačkog snijega, ali se prećutkuje činjenica da je tih par dana iskorišteno za testiranje sistema koje je obavezno prije njegovog puštanja u rad a koje se može izvršiti samo u uslovima u kojima sistem funkcioniše odnosno u kojima može proizvoditi vještački snijeg (4 stepena ispod nule). Nakon toga nije uopšte bilo uslova za proizvodnju vještačkog snijega i sve ostale informacije su špekulacije i loše namjere.
Uslovi koji su dozvoljavali proizvodnju vještačkog snijega su maksimalno korišteni ali je to bilo nedovoljno, tako da su bez adekvatnih sniježnih padavina ili sniženja temperature u kontinuitetu od nekoliko dana radi proizvodnje vještačkog snijega, očekivanja o stvaranju uslova za skijanje nerealna. Odlaganje trke svjetskog kupa na Sljemenu, nemogućnost skijanja u svim centrima u Bosni i Hercegovini, teško funkcionisanje i zatvaranje centara u Sloveniji, Srbiji, Bugarskoj i dr. govori da su problemi ogromni a istovremeno moramo biti svjesni razvijenosti našeg centra i investicija koje su uložene u poređenju sa njima. Samo je u skijališta Srbije uloženo preko 100 miliona evra što nas obavezuje da je neophodno nastaviti investicioni ciklus ako želimo da se po kvalitetu približimo ski centrima sa kojima se često poredimo (Kopaonik, Bansko, Rogla, Pohorje i dr.). Tačno je da je Vlada Republike Srpske uložila sredstva u Jahorinu ali je isto tako tačno da su od kada postoji Republika Srpska to jedina sredstva uložena u Jahorinu kao javno dobro, sredstva u čijim rezultatima mogu svi uživati i svi koristiti, dok su sva ostala ulaganja privatne prirode i u cilju povećanja privatne a ne javne imovine.
Kada je u pitanju stanje bookinga u predsezoni ne raspolažemo pouzdanim podacima pa se nećemo baviti špekulacijama kao što se to čini u „otvorenom pismu“, ali budući da su pokrenuli priču o broju turista i korištenju javnih sredstava napravićemo presjek ove i prethodne sezone (ocijenjena kao izuzetno uspiješna) gdje je prema zvaničnim i relevantnim podacima većina jahorinskih kuća i hotela, čast izuzetcima, imala u prosjeku na godišnjem nivou od 1 do 10 noćenja po krevetu!!! Prošle godine, Jahorina je imala minimalno 100 skijaških dana i veliku posjećenost turista (naročito stranaca), pa stoga postavljamo pitanje gdje su spavali i boravili jer prema plaćenoj boravišnoj taksi to izgleda nije bila Jahorina. Olimpijski centar Jahorina među najvećim i najurednijim platišama boravišne takse koja puni gradski budžet, iako je stara dobra „Bistrica“, kako je poneki od milošte nazivaju, daleko ispod jahorinskog standarda popunjenosti i ekskluzivnosti smještajnog kapaciteta ali izgleda daleko iznad nekih drugih standarda. Ovdje se potvrđuje pravilo da oni koji najmanje daju najviše traže i protestvuju. Jedan od ključnih zadataka Turističke organizacija Grada Istočno Sarajevo trebala bi da bude i aktivnost vezana za što veću naplativost boravišne takse a sve u cilju prikupljanja sredstava potrebnih za promovisanje i održavanje različitih aktivnosti i manifestacija kao alternativnih sadržaja boravka gostiju na planini. Ako analiziramo manifestacije koje podržava i pomaže Turistička organizacija Grada Istočno Sarajevo vidjećemo da su iste najmanje vezane za Jahorinu i turizam na Jahorini a što se može vidjeti i na zvaničnoj internet stranici Turističke organizacije Grada Istočno Sarajevo www.turizam-isa.ba.
Promocija olimpijske ljepotice Jahorine i uvođenje novih sadržaja je između ostalog suština bilo koje turističke organizacije pa bi trebalo i Turističke organizacije Grada Istočno Sarajevo. Međutim, u tome se Turistička organizacija Grada Istočno Sarajevo nije posebno proslavila jer prema autentičnim informacijama koje imamo od gostiju na Jahorini, kao korisnika hotela i skijališta, promocija Jahorine kao destinacije je najvećim dijelom kroz marketing Olimpijskog centra Jahorina i u manjem dijelu kroz reklamu renomiranih privatnih hotela koji su zajedno sa sloganom Olimpijskog centra Jahorina „Uhvati zimu, osjeti Jahorinu“ već postali zaštitni znak ove planine.
Umjesto stvaranja špekulacija i negativne reklame Jahorine, trebali bismo se baviti prevazilaženjem problema, što boljim uređenjem destinacije i stvaranjem boljih uslova za bavljenje turizmom a kvalitetom investicija i načinom potrošnje sredstava uloženih u Olimpijski centar Jahorina neka se, ako ima osnova, bave nadležne institucije – sa čim postojeći menadžment Olimpijskog centra Jahorina nema nikakav problem.
Olimpijski centar Jahorina ovim stavlja tačku na sve izneseno u predmetnom i mogućim drugim „otvorenim pismima“, jer moramo uložiti dodatne napore kako bismo zaradili lična primanja u postojećim uslovima a i ne želimo drugome biti besplatna reklama na štetu Jahorine. Najbolja reklama i promocija Jahorine i Olimpijskog centra Jahorina je bio i biće nasmijan i zadovoljan gost, u svakom dijelu godine.
