Utisci i Reportaže Alpsko skijanje - Nevena Ignjatović ponos srpskog alpskog skijanja

Alpsko skijanje - Nevena Ignjatović ponos srpskog alpskog skijanja

| 05.02.2018. | Dnevnik.rs, Gordana Malenović
nevena id 800x486

Srbija za sada ne može da se pohvali nekim vrednijim rezultatima u zimskim sportovima i nismo imali priliku da se radujemo uspesima naših sportista. Ali, nekada smo imali...

U nekadašnjoj Jugoslaviji i te kako smo se radovali odličjima i to najpre alpskih skijaša. Naravno, oni su svi dolazili iz tadašnje republike Slovenije. Starije generacije pamte izvanredne rezultate najboljeg jugoslovenskog skijaša Bojana Križaja, pa Borisa Strela, Roka Petroviča i Jure Franka. Pobeđivali su u trakama Svetskog kupa i osvajali medalje na svetskim prvenstvima. Bojan Križaj je 1987. osvojio Kristalni globus i bio pobednik Svetskog kupa u slalomu. Srebrom se okitio na Svetskom prvenstvu 1982. u Šladmingu, takođe u slalomu. Zabeležio je osam pobeda u Svetskom kupu.

Boris Strel je prvi osvojio medalju na Svetskom prvenstvu za Jugoslaviju i to u Šladmingu 1982. godine, kada se okitio bronzom u veleslalomu. Prvu pobedu u Svetskom kupu zabeležio je godinu dana ranije u veleslalomu, a 1977. je bio evropski juniorski šampion u veleslalomu. Rok Petrovič je bio juniorski svetski prvak u slalomu iz Sestrijerea 1983. godine, u sezoni 1985/86. ostvario je pet pobeda u Svetskom kupu, uz po jedno drugo i treće mesto. Postao je prvi Jugosloven koji je osvojio Svetski kup. Jure Franko bio je junak na ZOI u Sarajevu 1984. godine. Osvojio je i prvu medalju za Jugoslaviju na Zimskim olimpijskim igrama i to srebro u veleslalomu tada u Sarajevu.

Bila je to sjajna generacija slovenačkog i jugoslovenskog skijanja, ali ipak je tada naša heroina bila Mateja Svet. Osvojila je srca svih Jugoslovena. Još kao devojčica ušla je u svet belih staza. U Svetskom kupu Mateja Svet je debitovala u sezoni 1983/84. kada je imala samo 15 godina. Godine 1984. postala je juniorska svetska prvakinja u veleslalomu, a sa i dalje samo 15 godina, došla je do još jednog neverovatnog podviga, predstavljala je Jugoslaviju na ZOI u Sarajevu. U trci svetskog kupa u sezoni 1985/86, Mateja Svet je ostvarila prvu pobedu u karijeri.

Bila je to veleslalomska trka u Čehoslovačkoj Jasni, a tom pobedom je postala prva Jugoslovenka koja je pobedila u trci Svetskog kupa. Iste sezone zabeležila je još jednu pobedu u Svetskom kupu, ovog puta je bila najbolja u veleslalomskoj trci u kanadskom Bromontu. Na Svetskom prvenstvu u Kran-Montani 1987. godine Mateja je sa nepunih 19 godina osvojila tri medalje: srebro u veleslalomu i bronzane medalje u slalomu i superveleslalomu, što joj je na kraju godine donelo priznanje za sportistu godine u Jugoslaviji. Sledeće sezone u Svetskom kupu Mateja Svet osvaja mali kristalni globus u veleslalomu, a na Zimskim olimpijskim igrama u Kalgariju 1988. godine osvojila je srebro u slalomu.

Uspesi su se nizali, pa je na Svetskom prvenstvu u Vejlu 1989. godine Mateja Svet postala šampionka planete. Na tom takmičenju, Mateja je osvojila i bronzu u veleslalomu. A onda je, pre nego što je dostigla sportski vrhunac 1990. godine, sa samo 21 godinom života, odlučila da završi skijašku karijeru. Mnogo godina kasnije ona je u jednom razgovoru sa novinarima rekla da se iz skijanja povukla zbog sukoba sa skijaškim savezom, ali i ne samo zbog toga, već i da je imala utisak da je predugo u skijanju i da je vreme za nove životne izazove.

Ubrzo je došlo do raspada Jugoslavije, Slovenija je nastavila da niže uspehe u zimskim sportovima, dok prvo SRJ, pa SCG i na kraju Srbija u njima nije imala uspeha. Za razliku od Slovenije, Srbija je u zimske sportove malo ulagala, a oni su veoma skupi. Nije bilo više zvučnih imena, a onda je u prvi plan izbila alpska skijašica Jelena Lolović. Nije nas obradovala odličjima sa svetskih prvenstava i olimpijskih igara, te pobedama u Svetskom kupu, ali je u karijeri osvojila četiri medalje na univerzitetskim igrama.

U Insbruku 2005. uzela je čak tri - zlato u spustu, a srebra u veleslalomu i superveleslalomu. Osvojila je i bronzu u veleslalomu u Trevizu 2003. Učestvovala je na tri olimpijade (2002. u Solt Lejk Sitiju, 2006. u Torinu i 2010. u Vankuveru) i sva tri puta nosila našu zastavu na otvaranju. Za razliku od Slovenije čija je heroina bila Tina Maze i Hrvatske sa legendarnom Janicom Kostelić, Srbija svoju kraljicu belog sporta tek očekuje.

Možda je dobije u Neveni Ignjatović. Sada će ona kao naša najuspešnija skijašica nositi zastavu na otvaranju ZOI u Pjongčangu, koje se održavaju od 9. do 25. februara. Ovo će joj biti treće ZOI posle onih 2010. u Vankuveru i 2014. u Sočiju, gde je nosila zastavu na zatvaranju. Posle devet sezona u Svetskom kupu, debitovala je 2010, konačno je ove godine zablistala. Prvi put se našla među 10 najboljih i ostvarila rezultat za pamćenje na Svetskom kupu u švajcarskom Lencerhajdu. Ona je bila najpre 24. u superveleslalomu, a potom treća u slalomu, što joj je donelo fantastično šesto mesto u ukupnom plasmanu trke za alpsku kombinaciju.

Njeno geslo je “uz rad je sve moguće”. U skijanju je više od 20 godina, a slalom joj je omiljena disciplina. Tu je, naravno, konkurencija i najjača. Odrasla je uz Jelenu Lolović, kojoj se priključila 2008. Usledila je saradnja sa Slovencima, pa je napravila veliki korak napred. Prošle godine je imala priliku da isproba staze gde će se voziti za vreme ZOI. Tada je osvojila zlato u slalom i bronzu u veleslalomu. Medalju i to zlatnu ima sa Univerzijade u Trentinu 2013. godine. Četiri puta je nastupala na svetskim prvenstvima. Na ZOI u Pjongčangu će se takmičiti u slalomu, veleslalomu i superkombinaciji.


Nevena Ignjatović - Nastupićemo kao ratnici
Pored Nevene boje Srbije u Pjongčangu će braniti i skijaši Marko Vukićević i Marko Stevović, kao i Damir Rastić u nordijskom skijanju.
U ime tima kazaću da ćemo kao ratnici dati sve od sebe i da ćemo se dostojno boriti za Srbiju. Mala smo, ali odabrana ekipa. Jedva čekam da nosim zastavu, uzbuđena sam što idemo u Koreju. Igre su kruna sezone, ali veoma bitne i ostale trke. Važno mi je da ostanem fokusirana na ono što me čeka u Pjongčangu. Pošto su Igre posebne, često sportisti nadmaše sebe. Zna se da ne pobeđuje uvek najbolji, da ponekad neko iskoči iz drugog plana. Sve je moguće“, rekla je pre nekoliko dana Ignjatovićeva i zahvalila se OKS i Ministarstvu za omladinu i sport na pomoći.

       Izvor: Dnevnik.rs,   Gordana Malenović   04.02.2018.


Komentari